Baltoslovenski jezici
Baltoslovenska jezička zajednica je pretpostavljena skupina baltičkih i slovenskih jezika u okviru indoevropskih jezika. Sličnosti između dve navedene skupine jezika su tolike da se ne sreću među drugim skupinama indoevropskih jezika.
Baltoslovenski jezici | |
---|---|
Geografska rasprostranjenost | Centralna Evropa, Jugoistočna Evropa, Severna Evropa, Istočna Evropa i Sibir |
Jezička klasifikacija | Indoevropski jezici
|
Prajezik | Prabaltoslovenski jezik |
Podpodela | |
Glotolog | balt1263[1] |
Države u kojima se govore baltoslovenski jezici:
Istočnoslovenski
Zapadnoslovenski
Južnoslovenski
Baltički |
Po pretpostavci svi jezici iz ove skupine vode poreklo od prabaltoslovenskog jezika, iz koga su se prvobitno izdvojili praslovenski i prabaltički jezik. Međutim, postoje i drugačija (mada manjinska) mišljenja o bliskosti slovenskih i baltičkih jezika. Ona se oslanjaju na „višemilenijumski jezički dodir“ obe jezičke skupine, usled čega je došlo do sličnosti.
Jedna od važnih sličnosti baltičkih i slovenskih jezika jeste i to što su obe jezičke grupe „najarhaičnije“ od svih grupa indoevropske porodice jezika.
Poreklo
urediPo najverovatnijoj naučnoj pretpostavci, Kurganskoj pretpostavci [2], koja se zasniva na poređenju današnjih jezika, svi baltoslovenski jezici su nastali od prabaltoslovenskog jezika, koji je, opet, nastao od istočnog ogranka praindoevropskog jezika na stepama Ponta (poznat i kao Satemski). Prabaltoslovenski jezik je verovatno postojao od 3. do 1. milenijuma p. n. e. Dati jezik bio je blizak indoiranskom jeziku i pragermanskom jeziku.
„Zrelo doba“ prabaltoslovenskog jezika vezuje se za razdoblje 1500-1300. p. n. e. Posle toga se dati jezik raspao na dva zasebna jezika: prabaltički i praslovenski jezik.
Dokazi sličnosti baltoslovenskih jezika
urediDokazi Brugmana
Dokazi Semerenjija
Dokazi u rečniku: Baltoslovenski jezici dele više od 100 reči. Na primer:
prabaltoslovenski | Litvanski | Staropruski | Letonski | Latgalski | Praslovenski | Staroslovenski | Ruski | Poljski | Srpski |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
lḗjpā | líepa | līpa | liẽpa | līpa | léjpā | lipa | lipa | lipa | lipa |
ránkā | rankà | rānkan | rùoka | rūka | ránkā | rѫka | ruká | ręka | ruka |
galwā́ | galvà | galwo | galva | golva | galvà | glava | golová | głowa | glava |
Spisak baltoslovenskih jezika
urediBaltoslavenskoj jezičnoj zajednici pripadali su sledeći jezici:
Baltički jezici baltoslavenske jezične zajednice:
Slovenski jezici baltoslavenske jezične zajednice:
Države u kojima se govore baltoslovenski jezici
uredi- Litvanija (litvanski),
- Letonija (letonski, ruski),
- Poljska (poljski),
- Češka (češki),
- Slovačka (slovački),
- Rusija (ruski),
- Belorusija (ruski, beloruski),
- Ukrajina (ukrajinski, ruski),
- Slovenija (slovenački),
- Hrvatska (hrvatski),
- Srbija (srpski),
- Bosna i Hercegovina (bošnjački, srpski, hrvatski),
- Crna Gora (srpski, crnogorski),
- Bugarska (bugarski),
- Makedonija (makedonski).
Izvori
uredi- ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Balto-Slavic”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
- ^ Kortlandt 1990, str. 134.
Literatura
uredi- Barschel; Kozianka; Weber, ur. (1992). Indogermanisch, Baltisch und Slawisch, Kolloquium in Zusammenarbeit mit der Indogermanischen Gesellschaft in Jena, September 1989 (na jeziku: German). Munich: Otto Sagner. ISBN 978-3-87690-515-0.
- Beekes, Robert (1995). Comparative Indo-European Linguistics. Amsterdam: John Benjamins. ISBN 978-90-272-2151-3 (Europe), ISBN 978-1-55619-505-1 (U.S.) Proverite vrednost parametra
|isbn=
: invalid character (pomoć). - Curta, Florin (2004), „The Slavic Lingua Franca. (Linguistic Notes of an Archaeologist Turned Historian)”, East Central Europe/L'Europe du Centre-Est (31): 125—148
- Fortson, Benjamin W. (2010). Indo-European Language and Culture: An Introduction (2nd izd.). Malden, Massachusetts: Blackwell. ISBN 978-1-4051-8896-8.
- Gray, R.D.; Atkinson, Q.D. (2003), „Language-tree divergence times support the Anatolian theory of Indo-European origin”, Nature, 426 (426): 435−439, Bibcode:2003Natur.426..435G, PMID 14647380, doi:10.1038/nature02029
- Holzer, Georg (2001), „Zur Lautgeschichte des baltisch-slavischen Areals”, Wiener slavistisches Jahrbuch (na jeziku: German) (47): 33—50
- Holzer, Georg (2002), „Urslawisch”, Enzyklopädie des Europäischen Ostens (na jeziku: German), Klagenfurt: Wieser Verlag
- Holzer, Georg (2007). Historische Grammatik des Kroatischen. Einleitung und Lautgeschichte der Standardsprache (na jeziku: German). Frankfurt am Main: Peter Lang. ISBN 978-3-631-56119-5.
- Kortlandt, Frederik (1978), „I.-E. palatovelars before resonants in Balto-Slavic”, Recent Developments in Historical Phonology: 237—243
- Kortlandt, Frederik (2009). Baltica & Balto-Slavica. Amsterdam-New York: Rodopi. ISBN 978-90-420-2652-0.
- Matasović, Ranko (2005), „Toward a relative chronology of the earliest Baltic and Slavic sound changes” (PDF), Baltistica, 40/2, Arhivirano iz originala (PDF) 9. 10. 2006. g., Pristupljeno 16. 05. 2014
- Matasović, Ranko (2008). Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika (na jeziku: Croatian). Zagreb: Matica hrvatska. ISBN 978-953-150-840-7.
- Novotná, Petra; Blažek, Václav (2007), „Glottochronolgy and its application to the Balto-Slavic languages” (PDF), Baltistica, XLII (2): 185—210, Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2008. g., Pristupljeno 16. 05. 2014
- Olander, Tomas (2002), Det baltoslaviske problem – Accentologien (PDF) (na jeziku: Danish), Arhivirano iz originala (pdf) 19. 07. 2011. g., Pristupljeno 16. 05. 2014 Thomas Olander's Ph.D. thesis on the existence of Balto-Slavic genetic node solely on the basis of accentological evidence
- Olander, Thomas (2009). Balto-Slavic Accentual Mobility. Berlin & New York: Mouton de Gruyter. ISBN 978-3-11-020397-4.
- Stang, Christian (1957). Slavonic accentuation. Oslo: Universitetsforlaget. ISBN 978-82-00-06078-9.
- Szemerényi, Oswald (1957), „The problem of Balto-Slav unity”, Kratylos, 2: 97—123
- Young, S (2009). Balto-Slavic languages. Concise encyclopedia of languages of the world. ISBN 978-0-08-087774-7.