Parada pobede u Moskvi 2010.
Parada pobede u Moskvi 2010. godine održana je 9. maja u spomen 65 godina od pobede nad Nacističkom Nemačkom u Velikom Otadžbinskom ratu 1945. godine.[1]
Ovo je bila navjeća održana vojna parada u Moskvi od raspada Sovjetskog Saveza. U paradi je učestvovalo 11.135 vojnika, 127 letelica i helikoptera. Na paradi je bilo prisutno preko 3.000 vojnih veterana.[2] Na paradi su po prvi put učestvovale vojne jedinice zemalja saveznika Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu, iz Francuske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i država članica Zajednice Nezavisnih Država.
Gosti uredi
Paradi pobede prisustvovali su sledeći dostojanstvenici:
- Ilham Alijev – predsednik Azerbejdžana
- Georgi Prvanov – predsednik Bugarske
- Ngujen Min Trijet – predsednik Vijetnama
- Tomas Hendrik Ilves – predsednik Estonije
- Šimon Peres – predsednik Izraela
- Serž Sargsjan – predsednik Jermenije
- Nursultan Nazarbajev – predsednik Kazahstana
- Hu Đintao – predsednik Kine
- Valdis Zatlers – predsednik Letonije
- Đorge Ivanov – predsednik Makedonije
- Cahijagijn Elbegdorž – predsednik Mongolije
- Angela Merkel – kancelar Nemačke
- Bronjislav Komorovski – v.d. predsednika Poljske
- Ivan Gašparovič – predsednik Slovačke
- Danilo Tirk – predsednik Slovenije
- Boris Tadić – predsednik Srbije
- Emomali Rahmon – predsednik Tadžikistana
- Kurbankuli Berdimuhamedov – predsednik Turkmenistana
- Ivo Josipović – predsednik Hrvatske
- Filip Vujanović – predsednik Crne Gore
- Vaclav Klaus – predsednik Češke
- Turbjorn Jagland – generalni sekretar Saveta Evrope[3]
- Sergej Bagapš – predsednik Abhazije[4]
- Eduard Kokojti – predsednik Južne Osetije[5]
Tadašnji predsednik Moldavije, Mihaj Gimpu, isprva je prihvatio poziv ruskog predsednika Dimitrija Medvedeva na paradu, ali je kasnije otkazao posetu rečima: „Nemam odnose sa Moskvom. Samo će pobednici prisustvovati, šta će tamo poraženi?“. Neki smatraju da se Gimpu predomislio, jer tako nastoji poboljšati odnose sa Rumunijom koja nije bila pozvana na paradu, jer je većim delom Drugog svetskog rata bila saveznik Nemačke.[6] Nikolas Sarkozi i Silvio Berluskoni su takođe bili prihvatili poziv, ali su 8. maja otkazali dolazak zbog finansijske krize koja je tada zahvatila Evropusku Uniju.[7][8] Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države su na paradi predstavljali njihovi ambasadori u Rusiji.[9]
Beloruski predsednik, Aleksandar Lukašenko, i ukrajinski Viktor Janukovič učestvovali su na paradama organizovanima u glavnim gradovima svojih država.[traži se izvor]
Tok parade uredi
Parada pobede službeno je započela u 10:00 sati po moskovskom vremenu, zvonjavom na Spasiteljevoj kuli u Moskovskom kremlju. Nakon toga su Crvenim trgom prodefilisali oficiri koji su proneli zastavu Rusije i Zastavu pobede. Nakon toga su zapovednik Moskovske vojne oblasti, Valerij Gerasimov (zapovednik parade), i ruski ministar odbrane, Anatolij Serdjukov, zajedno obišli i pozdravili vojne jedinice. U 10:14 sati, Serdžukov je obznanio vrhovnom zapovedniku i predsedniku Medvedevu gotovost jedinica.[10]
Nakon toga je Medvedev održao govor u kojem je istakao da je „nacizam uništen pre 65 godina. Evropi je vraćen mir. Stalo se na kraj ideologiji koja je pretila samim temeljima civilizacije“. Takođe je istakao veliki dopirnos Sovjetskog Saveza u ratu, koji je podneo najveći udar nacističke vojne sile, a koja je na Istočnom frontu angažovala ¾ svojih vojnih jedinica.[10]
Nakon završetka govora i slušanja himne Rusije, Crvenim trgom krenuli su učesnici parade, praćeni limenom muzikom. Trgom je tokom parade promarširalo 10.500 ruskih vojnika i oko 1.000 vojnika iz zemalja članica ZND-a, Poljske, Velike Britanije, Francuske i SAD. Nakon marša usledila je procesija 161 ruskog vojnog vozila i let 127 letelica i helikoptera koji su u vazdugu formirali broj „65“.[10]
Nakon toga je usledio deo parade istorijskih vojnih jedinica i vozila iz doba Velikog otadžbinskog rata. Zatim su marširale jedinice iz Azerbejdžana, Belorusije, Jermenije, Kazahstana, Kirgistana, Moldavije, Tadžikistana i Ukrajine. Svaku od članica ZND-a predstavljalo je oko 70 vojnika. Posle članica ZND-a usdledio je marš počasne garde Poljske armije, 71 vojnik Britanske armije, 76 vojnika Armije SAD i 68 vojnika Francuske armije. Posle inostranih jedinica usledilo je 68 vojnika iz Turkmenistana, koje je predvodio zapovednik jašući na konju, potomku konja maršala Georgija Žukova na kojem je ovaj jahao na Paradi pobede 1945. godine.[10]
Kraj parade je obeležio prolazak i muzika vojnih orkestara iz SAD, Velike Britanije i Francuske i napolsetku vojnog orkestra Vojske Ruske Federacije.
Tehnika na paradi uredi
Od kopnenih vozila Vojske Rusije, učestvovali su istorijski T-34, GAZ-67 i SU-100. Posle njih, sledila su savremena vojna vozila GAZ-2795, BPM-97, BTR-80, BMP-3, T-90, 2S19 Msta, raketni sistem Buk, TOS-1, BM-30 Smerč, S-400 Trijumf, Pancir-S1, Iskander-M i Topolj-M.
U paradi je učestvovalo dvadeset vazduhoplovnih skupina iz Ruske armije, među kojima i vazduhoplovi Iljušin Il-76, Iljušin Il-78, Antonov An-124, Suhoj Su-27, Iljušin Il-80, Berijev A-50, Tupoljev Tu-22M, Suhoj Su-25, Mikojan MiG-29, Mikojan MiG-31, Tupoljev Tu-95 i Tupoljev Tu-160. Po prvi put su javno predstavljeni mlažnjak Jakovljev Jak-130 i helikopter Mil Mi-26.
Galerija uredi
-
Počasna garda maršira sa zastavom Rusije i Zastavom Pobede
-
Predsednik Dmitrij Medvedev drži govor
-
Veterani Velikog otadžbinskog rata
-
Vojnici Vojske Rusije
-
Jedinica Vojske Azerbejdžana
-
Jedinica jermenske vojske
-
Jedinica iz poljske vojske
-
Jedinica iz Vojske Sjedinjenih Država
-
Jedinica iz turkmenske vojske
-
Vojna vozila na Crvenom trgu
-
S-400 na paradi
-
Letelice Ruskih vazdušnih snaga
-
Ruski avioni iznad Crvenog trga
-
Zastava Rusije u izvedbi aviona Su-25
-
Nebo nad Moskovskim Kremljem
-
Državnici polažu vence na Grob neznanog junaka
-
Vatromet iznad Moskovskog Kremlja uveče 9. maja
Izvori uredi
- ^ Gazeta Moskovskiй komsomolec № 99 (25.051) ot 12 maя (vtornik) 2009 g., statья «Parad stal dorogim šou», pp. 2
- ^ „V parade Pobedы v Moskve prinяli učastie 11 335 voennoslužaщih VS Rossii”. Rossiйskaя gazeta. 9 maя 2010. Pristupljeno 5-10-2011. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=, |date=
(pomoć) - ^ „Gensek SE: Učastvovatь v prazdnovanii Pobedы — bolьšaя čestь”. Arhivirano iz originala 29. 08. 2010. g. Pristupljeno 06. 10. 2011.
- ^ http://www.apsnypress.info PO VSEЙ ABHAZII PROHODЯT TORŽESTVENNЫE MEROPRIЯTIЯ, POSVЯЩENNЫE 65-LETIЮ POBEDЫ V VELIKOЙ OTEČESTVENNOЙ VOЙNE
- ^ Эduard Kokoйtы prinimaet učastie v prazdnovanii 65-letiя Velikoй Pobedы v Moskve
- ^ „Acting Moldovan president says will not attend Moscow Victory Day celebrations — paper”. Moscow: RIA Novosti. 26. 4. 2010. Pristupljeno 6-10-2011. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ „Sarkozy cancels trip to Russia”. Xinhua News Agency. 9. 5. 2010. Pristupljeno 6-10-2011. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ Kenna, Armorel; Maedler, Claudia; Nambiar, Shanthy (9. 5. 2010). „Berlusconi Cancels Trip to Moscow to Deal With European Crisis”. Businessweek. Pristupljeno 6-10-2011. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ Harding, Luke (7. 5. 2010). „Vladimir Putin snubs Britain and US over VE Day celebrations”. The Guardian.
- ^ a b v g (jezik: ruski) „V Moskve prošel parad Pobedы”. Moscow: Interfax. 9. 5. 2010. Pristupljeno 6-10-2011. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć)
Spoljašnje veze uredi