Preljina je naselje u Šumadiji koje pripada Moravičkom okrugu, odnosno opštini Čačak. Broj stanovnika je 1840 (prema popisu stanovništva 2011.), prema popisu iz 2002. bilo je 1801 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1744 stanovnika).

Preljina
Varošica u Preljini
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaČačak
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1.840
Geografske karakteristike
Koordinate43° 54′ 33″ S; 20° 24′ 32″ I / 43.90907° S; 20.40889° I / 43.90907; 20.40889
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina250 m
Preljina na karti Srbije
Preljina
Preljina
Preljina na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj32212
Pozivni broj032
Registarska oznakaČA

Nalazi se uz samu ibarsku magistralu, na mestu gde se put razdvaja na tri dela: Čačak (6 km) (E761/763), Gornji Milanovac (16 km), Beograd (145 km) (E763) i za Kraljevo (33 km) i Kragujevac (E761)(50 km).

Geografija uredi

 

Preljina je sa svih strana okružena planinama: Ovčar, Kablar i Jelica (na jugu i zapadu), Mali i Veliki Vujan (na severu) i Bukovik i Ostrvica (na istoku). Kroz selo protiče reka Čemernica koja se uliva u Zapadnu Moravu.

Ekonomija uredi

Selo počinje naročito da se razvija sredinom devedesetih, kada se u Preljini otvara nekoliko fabrika. Prva je počela sa radom fabrika papira „Papirpak – Diva - Čačak”, na mestu gde je nekada radila tekstilne konfekcije „1. oktobar”. Zatim, se otvara fabrika sunđera „Vapeks”, trenutno jedno od najprofitabilnijih preduzeća u Srbiji. Ubrzo zatim sa radom počinje i cementara „Preljina”, kao i drvna industrija „Delta-matik”. Preduzeće „Uniplast” bavi se proizvodnjom farmaceutske i kozmetičke ambalaže.

Religija uredi

U selu se nalaze tri crkve, svaka jedinstvena i posebna na svoj način:

Pri crkvi Sv. Joakima i Ane i preljinske parohije već duži niz godina aktivno deluje humanitarni fond crkvene opštine Preljina, koji okuplja na stotine članova u zemlji i inostranstvu.

 
Crkva Lazarica u Preljini u koju su uzidani povađeni i polomljeni nadgrobni spomenici.

Kultura uredi

Od kulturnih i sportskih organizacija posebno mesto zauzimaju kulturno-umetničko društvo „Preljina”, crkveni horSveta Ana”, fudbalski klub „Mladost”, lovačko udruženje „Milenko Nikšić - Čačak”, ribolovački klub „Sveti Nikola” i konjički klub „Milenko Nikšić - Čačak”.

U selu se nalazi hipodrom u vlasništvu konjičkog kluba „Milenko Nikšić - Čačak”. Do početka devedesetih na hipodromu su se redovno održavale konjičke trke u sklopu prvenstva SFRJ, a kasnije SRJ. Onda sledi ekonomski krah kluba i prestanak svih aktivnosti, da bi se 2004. godine krenulo u obnavljanje hipodroma, što je rezultovalo trkom održanoj 2006. godine u zvaničnom šampionatu Srbije i Crne Gore.

U neposrednoj blizini hipodroma se nalazi i sportski aerodrom „Ravan” sa travnatom pistom dužine 600 metara i širine 60 metara, na kome se svake godine održavaju aero-mitinzi.

Centralno mesto u selu zauzima hotel sa tri zvezdice „Motel Livade“. U vlasništvu hotela je i fudbalski stadion, koji već godinama privlači fudbalske klubove iz cele zemlje koji ovde dolaze radi priprema. Neposredno oko hotela, smešteno je nekoliko salona automobila (Opel, Ford, Krajsler, i dr.)

U selu se nalazi i osmogodišnja osnovna škola, koja je do 2004. godine nosila naziv Heroj Radovan Jovanović, da bi od tada promenila naziv u Preljina.

Preljina je poznata po tome što je u martu 2002. godine počela izgradnja fabrike duvana. Kiparska firma European Tobako, u sporazumu postignutim sa tadašnjim predsednikom opštine Čačak Velimirom Ilićem, je trebalo da uloži u izgradnju i opremu oko 50 miliona evra. Međutim, do danas se sa realizacijom plana nije ni počelo.

Od javnih ličnosti koji su potekli iz Preljine su Miloš Minić dugogodišnji visoki funkcioner SFRJ i Dobrivoje Topalović poznati pevač narodne muzike.

Od znamenitijih mesta koja se nalaze u blizini Preljine treba pomenuti banju Gornja Trepča specijalizovanu za lečenje oboljenja kostiju i manastir Vujan, u kome je Gojko Stojčević, nekadašnji patrijarh srpski Pavle, bio iskušenik.

Demografija uredi

U naselju Preljina živi 1440 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,5 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 522 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,45.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.210
1953. 1.292
1961. 1.340
1971. 1.437
1981. 1.606
1991. 1.744 1.727
2002. 1.801 1.801
2011. 1.840
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
1.787 99,22%
Crnogorci
  
6 0,33%
Mađari
  
1 0,05%
Makedonci
  
1 0,05%
Jugosloveni
  
1 0,05%
nepoznato
  
5 0,27%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi