Spisak religija

списак на Викимедији

Spisak religija obuhvata samo jednu od nekoliko mogućih klasifikacija. Pošto ima veoma puno malih religija, od kojih mnoge ne mogu biti potvrđene kao stvarne, ovaj spisak nije potpun i konačan.

Iako je religiju teško definisati, jedan standardni model religije koji se koristi na kursevima religiologije definiše je kao:

[…] Sistem simbola koji deluje na uspostavljanje snažnih, prožimajućih i dugotrajnih raspoloženja i motivacija kod muškaraca formulisanjem koncepcija opšteg poretka postojanja i obuhvatanjem tih koncepcija sa takvom aurom činjeničnosti da raspoloženja i motivacija izgledaju jedinstveno realno.[1]

Kritika indijskog modela od strane Tulsidasa kategorizovao je religiju kao „antropološku kategoriju“.[2] Mnoge religije imaju narative, simbole, tradicije i svete istorije kojima je cilj da život osmisle ili objasne poreklo života ili univerzuma. Sklone su moralu, etici, verskim zakonima ili poželjnom načinu života iz svojih ideja o kosmosu i ljudskoj prirodi.[3] Prema nekim procenama, postoji oko 4.300 religija, crkava, denominacija, verskih tela, verskih grupa, plemena, kultura, pokreta, kojih će u jednom trenutku u budućnosti biti bezbroj.

Reč religija se ponekad koristi naizmenično sa „verom“ ili „sistemom verovanja“, ali religija se od privatne vere razlikuje po tome što ima javni aspekt. Većina religija ima organizovano ponašanje, uključujući svešteničke hijerarhije, definiciju onoga što čini pripadnost ili članstvo, laičke skupštine, redovne sastanke ili službe u svrhu poštovanja božanstva ili molitve, sveta mesta (bilo prirodna ili arhitektonska) ili verske tekstove . Određene religije takođe imaju sveti jezik koji se često koristi u liturgijskim službama. Praksa religije takođe može uključivati propovedi, obeležavanje aktivnosti boga ili bogova, žrtvovanja, svetkovine, praznike, trans, rituale, obrede, ceremonije, bogosluženja, inicijacije, sahrane, brakove, meditaciju, zazivanje, medijumstvo, muziku, umetnost, ples, javnu službu ili druge aspekte ljudske kulture. Religijska verovanja su takođe korišćena za objašnjavanje parapsiholoških fenomena kao što su iskustva van tela, iskustva blizu smrti i reinkarnacija, zajedno sa mnogim drugim paranormalnim i natprirodnim iskustvima.[4][5]

Neki akademici koji proučavaju taj predmet podelili su religije u tri široke kategorije:

  • svetske religije, termin koji se odnosi na transkulturne, međunarodne vere;
  • autohtone religije, koja se odnosi na manje verske grupe specifične za kulturu ili naciju;
  • novi verski pokreti, koji se odnosi na nedavno razvijene vere.[6]

Jedna savremena akademska teorija religije, socijalni konstrukcionizam, kaže da je religija moderan koncept koji sugeriše da sva duhovna praksa i bogosluženje slede model sličnan avramskim religijama kao orijentacionom sistemu koji pomaže u tumačenju stvarnosti i definisanju ljudskih bića.[7] Samim tim religija se, kao koncept, neprimereno primenjivala na nezapadne kulture koje nisu zasnovane na takvim sistemima ili u kojima su ti sistemi znatno jednostavniji konstrukt.

Religije Istoka uredi

Istočnoazijske religije uredi

Religije poreklom iz istočne Azije, poznate i kao taoičke religije; to su taoizam, konfučijanstvo, šenizam (kineska narodna religija) i šintoizam, kao i religije i tradicije povezane sa njima i koji potiču od njih.

Konfučijanstvo uredi

Taoizam uredi

Kineske religije uredi

Japanske religije uredi

Korejske religije uredi

Vijetnamske religije uredi

Indijske religije uredi

Četiri glavne religije koje su nastale na indijskom potkontinentu: hinduizam, džainizam, budizam i sikizam, kao i religije i tradicije povezane sa njima i koji potiču od njih.

Budizam uredi

Mahajana uredi
Nikaja (neispravno nazvan hinajana na Zapadu) uredi
Vađrajana uredi
Navajana (neobudizam) uredi
Kiratizam (nepalski budizam) uredi

Hinduizam uredi

Bakti pokreti uredi
Hindu filozofske škole uredi
Joga uredi
Neovedantski pokreti uredi

Džainizam uredi

Sikizam uredi

Bliskoistočne religije uredi

Religije nastale na Bliskom istoku; naime zoroastrizam, judaizam, hrišćanstvo i islam, kao i religije i tradicije povezane sa njima, i poreklom od njih.

Avramske religije uredi

Babizam uredi

Crni Jevreji uredi

Hrišćanstvo uredi

Istočno hrišćanstvo uredi
Zapadno hrišćanstvo uredi
Ostale hrišćanske grupe uredi

Određene hrišćanske grupe teško je klasifikovati kao „istočne“ ili „zapadne“. Mnoge gnostičke grupe bile su usko povezane sa ranim hrišćanstvom, na primer, valentijanizmom. Irinej je protiv njih pisao polemiku sa stanovišta tadašnje pravoslavne crkve.[12] Neke od ovih grupa imaju samo površnog dodira sa hrišćanstvom.

Druzi uredi

Islam uredi

Haridžiti uredi
Šiizam uredi
Sufizam uredi
Sunizam uredi
Ostale islamske denominacije i pokreti uredi

Judaizam uredi

Kabala uredi
Nerabinski judaizam uredi
Rabinski judaizam uredi
Ostale denominacije uredi
Istorijski judaizam uredi

Mandaizam uredi

Rastafarijanstvo uredi

Iranske religije uredi

Jazdanizam uredi

Zoroastrizam uredi

Domorodačke (etničke, narodne) religije uredi

Religije koje se sastoje od tradicionalnih običaja i verovanja pojedinih etničkih grupa, oplemenjene i proširivane hiljadama godina, često bez formalne doktrine.

Napomena: Neki sledbenici ne smatraju da su njihovi načini „religija“, više vole druge kulturne termine.

Afričke religije uredi

Tradicionalne afričke religije uredi

Afroameričke religije uredi

Altajske religije uredi

Američke domorodačke religije uredi

Austroazijske religije uredi

Austronežanske religije uredi

Indoevropske religije uredi

Religije tajskih naroda i naroda Miao uredi

Tibeto-burmanske religije uredi

Uralske religije uredi

Ostale domorodačke religije uredi

Novi religiozni pokreti uredi

Religije koje se ne mogu klasifikovati ni kao svetske religije ni kao tradicionalne narodne religije i obično su novijeg nastanka.

Kargo kultovi uredi

Nove etničke religije uredi

Nove crnačke etničke religije uredi

Nove belačke etničke religije uredi

Nove etničke religije američkih domorodaca uredi

Neohinduističke religije uredi

Japanske nove religije uredi

Neopaganizam uredi

Etnički neopaganizam uredi

Sinkretički neopaganizam uredi

Enteogeničke religije uredi

Nju ejdž uredi

Nova misao uredi

Parodijske religije i religije zasnovane na fikciji uredi

Postteističke i naturalističke religije uredi

NLO religije uredi

Zapadni ezoterizam uredi

Ostale nove religije uredi

Istorijske religije uredi

Bronzano doba uredi

Stari vek uredi

Ostale kategorizacije uredi

Prema demografiji uredi

Prema oblasti uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ (Clifford Geertz, Religion as a Cultural System, 1973). 
  2. ^ (Talal Asad, The Construction of Religion as an Anthropological Category, 1982.)
  3. ^ „World Religions Religion Statistics Geography Church Statistics”. Arhivirano iz originala 26. 12. 2018. g. Pristupljeno 5. 3. 2015. 
  4. ^ http://www.parapsych.org/base/about.aspx
  5. ^ „Key Facts about Near-Death Experiences”. Pristupljeno 5. 3. 2015. 
  6. ^ Harvey, Graham (2000). Indigenous Religions: A Companion. (Ed: Graham Harvey). London and New York: Cassell. Page 06.
  7. ^ Vergote, Antoine, Religion, belief and unbelief: a psychological study, Leuven University Press, 1997, p. 89
  8. ^ a b v Tattwananda, Swami (1984). Vaisnava Sects, Saiva Sects, Mother Worship (1st rev. izd.). Calcutta: Firma KLM Private Ltd. 
  9. ^ Dandekar, R. N. (1987). „Vaiṣṇavism: An Overview”. Ur.: Eliade, Mircea. The Encyclopedia of Religion. 14. New York: MacMillan. 
  10. ^ Lorenzen, David N. (1995). Bhakti Religion in North India: Community Identity and Political Action. Albany, NY: SUNY Press. ISBN 978-0-7914-2025-6. 
  11. ^ Radhakrishnan, Sarvepalli. Vol. 1-2. Indian Philosophy (1923) Vol. 1, 738 p. (1927) Vol. 2, 807 p. Oxford University Press.
  12. ^ „Irenaeus of Lyons”. Pristupljeno 5. 3. 2015.