8. oktobar
датум
8. oktobar (8.10.) je 281. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (282. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 84 dana.
Događaji uredi
oktobar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 316 — Rimski imperator Licinije je poražen bici kod Cibale od svog savladara Konstantina.
- 451 — Započeo je sa zasedanjem Halkedonski sabor, na kome je osuđena Eutihova doktrina monofizitstva i usvojen Halkedonski simbol vere.
- 1789 — Austrijska vojska pod komandom feldmaršala Ernsta Gideona fon Laudina je osvojila Beograd od turaka posle višenedeljne opsade.
- 1856 — Velika Britanija počela Drugi opijumski rat protiv Kine, u kom joj se pridružila i Francuska. Kada su 1857. anglo-francuske trupe zauzele Kanton, Kina kapitulirala i potpisala mir u Tjencinu.
- 1871 — U Čikagu izbio velik požar koji je, prema legendi, počeo u jednoj štali kada je krava ritajući se oborila kerozinsku lampu na gomilu slame i strugotine. U požaru koji je trajao tri dana poginulo oko 300 ljudi, a oko 90.000 ostalo bez svojih kuća.
- 1912 — Crna Gora objavila rat Turskoj i istog dana napala turske položaje kod Skadra, čime je počeo Prvi balkanski rat.
- 1953 — Velika Britanija i SAD povukle svoje trupe iz Slobodne Teritorije Trsta i predale Italiji civilnu upravu u zoni „A“. To je izazvalo krizu u jugoslovensko-italijanskim odnosima, koja je rešena Londonskim sporazumom 5. oktobra 1955.
- 1954 — Vojne snage Severnog Vijetnama ušle u glavni grad Hanoj.
- 1970 — Nobelovu nagradu za književnost dobio ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin.
- 1975 — Žestoki okršaji u Bejrutu i severnom Libanu odneli najmanje 25 života i prekinuli poslednje primirje postignuto između zaraćenih hrišćana i muslimana.
- 1991 — Posle isteka tromesečnog brionskog moratorijuma Slovenija i Hrvatska potvrdile svoju samostalnost i nezavisnost od Jugoslavije.
- 1992 — Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.
- 1993 — Ujedinjene nacije ukinule sankcije Južnoj Africi uvedene 1960. zbog politike aparthejda koju su sprovodile tadašnje vlasti.
- 1998 — Savet NATO usvojio „detaljan operativan plan za vazdušne udare u fazama“ na Kosovu. Predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću dat rok od 24 časa da ispuni zahteve iz rezolucije UN. Vlada Srbije donela Uredbu o posebnim merama u uslovima oružanih pretnji NATO.
- 1999 — Inauguralnom ceremonijom u pres-centru KFOR, svečanoj sali nekadašnjeg sportskog centra „Boro i Ramiz“ u centru Prištine, funkciju komandanta međunarodnih snaga na Kosovu preuzeo nemački general Klaus Rajnhart.
- 2001 — Najmanje 114 ljudi poginulo kada je avion kompanije SAS udario u jedan mali avion na aerodromu Linate u Milanu.
- 2008 — Haški tribunal pravosnažno osudio bivšeg predsjednika RSK Milana Martića na 35 godina zatvora zbog zločina nad nesrbima u Kninskoj krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu 1991 — 1995. godine.
- 2015 — U fudbalskom meču, Srbija kao gost savladala Albaniju rezultatom 2:0.
- 2021 — Terorizam: Najmanje 100 osoba je poginulo ili je ranjeno u snažnoj eksploziji u šiitskoj džamiji na severu Avganistana u gradu Kaduzu.
Rođenja uredi
- 1747 — Žan Rebel, francuski advokat, diplomata i političar. (prem. 1807)
- 1807 — Harijet Tejlor Mil, britanska filozofkinja, književnica i borac za ženska prava. (prem. 1858)
- 1818 — Džon Regan, američki političar. (prem. 1905)
- 1836 — Dimitrije Nešić, srpski matematičar. (prem. 1904)
- 1864 — Branislav Nušić, srpski i jugoslovenski komediograf. (prem. 1938)
- 1872 — Meri Penington, američka hemičarka. (prem. 1952)
- 1873 — Ejnar Hercšprung, danski hemičar i astronom. (prem. 1967)
- 1883 — Oto Varburg, nemački biohemičar i fiziolog. (prem. 1971)
- 1884 — Valter fon Rajhenau, nemački feldmaršal. (prem. 1942)
- 1889 — Filip Tis, belgijski biciklista. (prem. 1971)
- 1892 — Marina Cvetajeva, ruska i sovjetska pesnikinja i pisac. (prem. 1941)
- 1894 — Risto Stijović, vajar, akademik (prem. 1974)
- 1895 — Huan Domingo Peron, argentinski državnik. (prem. 1974)
- 1895 — Zog I od Albanije, kralj Albanije. (prem. 1961)
- 1920 — Frenk Herbert, američki pisac. (prem. 1986)
- 1920 — Ante Gržetić, jugoslovenski vajar. (prem. 1992)
- 1926 — Luiza L. Hej, američka književnica i motivaciona govornica. (prem. 2017)
- 1929 — Didi, brazilski fudbaler. (prem. 2001)
- 1931 — Dragoslav Srejović, srpski arheolog i akademik. (prem. 1996)
- 1939 — Elvira Ozolina, sovjetska atletičarka.
- 1941 — Džesi Džekson, američki političar i aktivista za građanska prava.
- 1943 — Čevi Čejs, američki glumac, komičar, scenarista i producent.
- 1946 — Hanan Ašravi, palestinska aktivistkinja, pravnica i naučnica.
- 1948 — Klod Žad, francuska glumica. (prem. 2006)
- 1948 — Džoni Ramon, američki muzičar, najpoznatiji kao gitarista grupe Ramones. (prem. 2004)
- 1949 — Sigorni Viver, američka glumica.
- 1954 — Majkl Dudikov, američki glumac.
- 1960 — Rid Hejstings, američki biznismen, osnivač Netfliksa.
- 1967 — Primož Gliha, slovenački fudbaler.
- 1968 — Zvonimir Boban, hrvatski fudbaler.
- 1968 — Liroj Tornhil, engleski muzičar, di-džej i plesač, najpoznatiji kao član grupe The Prodigy.
- 1969 — Džulija En, američka pornografska glumica i plesačica.
- 1970 — Met Dejmon, američki glumac, producent i scenarista.
- 1972 — Stanislav Varga, slovački fudbaler.
- 1974 — Zoran Zaev, makedonski političar.
- 1974 — Kodži Murofuši, japanski atletičar.
- 1978 — Darko Stanić, srpski rukometni golman.
- 1979 — Kristana Loken, američka glumica i model.
- 1982 — Miloš Pavlović, srpski automobilista.
- 1985 — Simone Boleli, italijanski teniser.
- 1985 — Bruno Mars, američki muzičar i muzički producent.
- 1993 — Garbinje Muguruza, španska teniserka.
- 1993 — Barbara Palvin, mađarski model i glumica.
- 1997 — Bela Torn, američka glumica, plesačica, pevačica i model.
Smrti uredi
- 705 — Abd el Malik ibn Marvan, omejadski kalif. (rođ. 705)
- 976 — Jelena Slavna, hrvatska kraljica.
- 1354 — Kola di Rienco, rimski tribun. (rođ. 1313)
- 1469 — Filipo Lipi, firentinski slikar. (rođ. 1406)
- 1594 — Išikava Goemon, japanski odmetnik. (rođ. 1558)
- 1754 — Henri Filding, engleski književnik. (rođ. 1707)
- 1793 — Džon Henkok, američki trgovac, državnik i patriota. (rođ. 1737)
- 1803 — Vitorio Alfijeri, italijanski pisac.
- 1869 — Frenklin Pirs, američki političar i predsednik SAD. (rođ. 1804)
- 1895 — Min, korejska kraljica.
- 1967 — Paulina Lebl-Albala, srpska književnica, prevodilac, književni kritičar, književni teoretičar, profesor književnosti. (rođ. 1891)[1]
- 1967 — Klement Ričard Atli, britanski državnik. (rođ. 1883)
- 1973 — Gabrijel Marsel, francuski filozof i pisac. (rođ. 1889)
- 1982 — Filip Noel-Bejker, britanski političar, diplomata, humanista i sportista. (rođ. 1889)
- 1992 — Vili Brant, kancelar Zapadne Nemačke. (rođ. 1913)
- 2007 — Konstantin Andreu, grčki umetnik. (rođ. 1917)
- 2018 — Negovan Stanković, srpski političar. (rođ. 1960)
Praznici i dani sećanja uredi
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Vidi još uredi
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 424.