Obrenovići

српска династија

Obrenovići su bili srpska vladarska porodica u periodu 1815—1903. izuzev 1842—1858. Po predanju su od plemena Bratonožića.[1]

Obrenović
DržavaUstanička Srbija
(1815—1817)
Kneževina Srbija
(1817—1842, 1858—1882)
Kraljevina Srbija
(1882—1903)
Vladarska titulaKnez Srbije
Kralj Srbije
OsnivačMiloš Obrenović
Poslednji vladarAleksandar Obrenović
Vladavina1815—1842.
1858—1903.
Smenaubistvo Kralja Aleksandra Obrenovića
Nacionalnostsrpska
Verapravoslavna
Krsna slavaSv. Nikola
Zvanični veb-sajt

Njen rodonačelnik bio je Miloš Obrenović, a poslednji vladar Aleksandar Obrenović. Za vreme vladavine Obrenovića Srbija je stekla nezavisnost na Berlinskom kongresu 1878.[2] Zatim 7. marta 1882. od kneževine je postala kraljevina.[3]

Osim vladara značajni članovi dinastije su i njihove supruge: kneginje Ljubica i Julija, kraljice Natalija i Draga, zatim braća kneza Miloša Jovan i Jevrem i Milan. Među poznate članove ove familije ubraja se i Velimir Mihailo Teodorović, vanbračni sin kneza Mihaila.[4]

Kneginja Julija[5] je nadživela vladavinu dinastije Obrenović za 16, a kraljica Natalija[6] za 38 godina.

Vladari uredi

 
Standarta starešine Kraljevske kuće Obrenović
 
Grb Kneževskog Doma Obrenovića
 
Veliki Dvorski grb Obrenovića
 
Pečat Miloša Obrenovića, kneza Kneževine Srbije.
 
Grb kneza Milana Obrenovića
Vladar Titula Vladao Živeo
  Miloš Obrenović Knez Srbije 1815—1839
1858—1860
18. mart 1780. ili 1783. — 26. septembar 1860)
  Milan Obrenović Knez Srbije 1839—1839 21. oktobar 1819 — Beograd, 8. jul 1839
  Mihailo Obrenović Knez Srbije 1839—1842
1860—1868
4/16. septembar 1823 — 29. maj/10. jun 1868
  Milan Obrenović Knez Srbije
Kralj Srbije
1868—1882
1882—1889
22. avgusta 1854 — 29. januar 1901
  Aleksandar Obrenović Kralj Srbije 1889—1903 2/14. avgust 1876 — 29. maj/11. jun 1903

Poreklo uredi

Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Užička Crna Gora“, o poreklu porodice kneza Miloša Obrenovića znamo sledeće: „Miloševići, u ovom selu poznatiji kao Đukići su druga velika porodica doseljena istodobno kao i prethodni. Pop Miloš je poreklom iz Bratonožića (odakle su po svoj prilici i Uzunovići), prvi put je pred kraj 17. veka došao u Rošce po pozivu nekog svog srodnika kaluđera u kablarskim manastirima. Kako je došao sa mnogo srodnika, neke je ostavio a sam se uputi u ovo selo radi popovanja. Prvu kuću zasnovao je na brdu, gde su sada Dostanića kuće, pa se ista premeštala, tako da je čas pripadala ovom selu, čas Srednjoj Dobrinji. Pop Miloš je ostavio iz sebe sinove: Mihaila, Gavrila i Đuku. Mihailo je popovao i imao sinove: Petra i Teodora, gde je Petar opet bio pop, Gavrilo je bio trgovac i ostavio iza sebe sinove: Teofana, Arsenija i Tanaska. Teofan je trgovao, nemirne prirode, odmetnuo se u hajduke u zbog gonjenja prebegao u Turski Bečej u Banatu, tamo ostao i imao potomstva. Đuka je ostavio iza sebe sinove: Filipa, Radovana i Jovana popa i naslednika popa Petra. Pop Petar je ostavio iza sebe kćer, udatu u Čačak, umro je 1804. godine i sahranjen kod dobrinjske crkve. Teodor je bio zemljodelac i deobom od Petra otišao u Srednju Dobrinju i ostavio iza sebe sinove: Radomira, Radisava, Radonju, Miloša, Jevrema i Jovana. Miloš Milošević je Miloš T. Obrenović, knez obnovljene Srbije, koga je pop Petar izveo i napravio velikim čovekom uz njegovog brata po majci vojvodu Milana Obrenovića. Od Radisava u Srednjoj Dobrinji ima potomstva; od Radonje su zamrli, Od Radomira odvedeni u Loret; Arsenijevi su potomci u Uzunovićima kao: Arsići; Od Tanaska su Tanasijevići u Mađeru. Od Đukinih sinova najviše je Miloševića i zovu se: Jevđenijevići, Grujići, Radovanovići, Popovići i Dostanići, kojih ukupno u selu ima 27 kuća, slave Nikoljdan. Ova porodica i danas popuje u ovom selu.“ [7][8]

Teodor Mihailović je umro 1802. godine, sahranjen je u Gornjoj Dobrinji u porti crkve svetih apostola Petra i Pavla, koju je na mestu stare crkve sazidao knez Miloš 1822. godine. Miloš Obrenović je sahranjen u Sabornom hramu u Beogradu, Jovan Obrenović je sahranjen na Uspenskom groblju u Novom Sadu. Jevrem Obrenović je sahranjen na svom imanju u Vlaškoj blizu Jašija (danas Rumunija tada Osmansko carstvo).[9] Radi se o spahiluku Manasija (Jalomica), u kojem je Jefrem podigao dvorac i pravoslavnu crkvu.[10]

Rodoslov uredi

Teodor Mihailović (~1740—1802), zemljodelac iz Gornje Dobrinje kod Požege, sa prvom ženom Gordanom (~1745—1777), imao je sinove Radomira, Radisava i Radonju. Nakon smrti supruge, oženio se Višnjom Urošević (~1745—1817) iz Donje Trepče kod Čačka, koja je ranije bila supruga Obrena Martinovića (~1740—1777) iz Brusnice kod Gornjeg Milanovca i sa njom je imao sinove, Miloša, Jovana i Jevrema. Višnjini sinovi iz prvog braka bili su Obrenović Jakov i Milan. Posle smrti Teodora Mihailovića, Jakov i Milan su pozvali sebi u Brusnicu majku Višnju sa decom iz drugog braka. Iako od drugog oca, Miloš, Jovan i Jevrem usvajaju i prezime svoje braće po majci, Obrenović, s tim da njima uz prezime Obrenović stoji i prezime Teodorović, po njihovom ocu. I danas postoje potomci Jakova Obrenovića pod prezimenom Jakovljević.

  1. Miloš Obrenović (1783—1860), knez Srbije (1815—1839 i 1858—1860). Bio je oženjen Ljubicom Vukomanović (1788—1843), od 1804.
    1. Petar Obrenović (1806—1811).[traži se izvor]
    2. Petrija Obrenović (1808—1871), supruga Teodora Bajića od Varadije, od 1824.
    3. Jelisaveta Savka Obrenović (1814—1848), supruga Jovana Nikolića od Rudne (1810—1880), od 1831.
    4. Milan Obrenović (1819—1839), knez Srbije (1839).
    5. Mihailo Obrenović (1823—1868), knez Srbije (1839—1842 i 1860—1868). Bio je oženjen groficom Julijom Hunjadi (1831—1919).
      1. Velimir Mihailo Teodorović (1849—1898), Mihailov vanbračni sin sa Marijom Berghaus (1832—1863).
    6. Teodor Obrenović (umro kao dete).
    7. Marija Obrenović (umrla kao dete).
    8. Gabrijela Obrenović (umrla kao dete).
  2. Jovan Teodorović Obrenović (1787—1850), guverner distrikta rudničkog i požeškog. Bio je oženjen Krunom Mihailović (1789—1835), pa Anom Joksić (1818—1880).
    1. Obren Obrenović (1818—1826).
    2. Jelisaveta Obrenović (1828—1834).
    3. Anastasija Obrenović (1839—1933), od 1858. supruga Teodora Aleksića od Majne (1825—1891).
    4. Ermila Obrenović (1844—1918), od 1860. supruga Nikole Čupića, pa od 1867. supruga Tihomilja Teše Nikolića (1832—1886).
  3. Jevrem Teodorović Obrenović (1790—1856), obor-knez šabačke nahije. Bio je oženjen Tomanijom Bogićević (1796—1881).
    1. Miloš J. Obrenović (1829—1861). Bio je oženjen Elenom Katardži (1831—1876).
      1. Milan Obrenović (1854—1901), knez i kralj Srbije (1868—1889). Bio je oženjen Natalijom Keško (1859—1941).
        1. Aleksandar Obrenović (1876—1903), kralj Srbije (1889—1903). Bio je oženjen Dragom Lunjevicom (1866—1903).
        2. Sergije Obrenović (1878—1878).
        3. Đorđe Obrenović (1889—1925), vanbračni sin kralja Milana i Artemize Hristić.[11]
          1. Stefan Obrenović
            1. Panta Obrenović (194?—2002), osnivač i predsednik „Fonda Obrenovića“ u Parizu.[12][13]
      2. Tomanija Obrenović (1852—185?).
    2. Jelena (Jelka) Obrenović (1818-188?), od 1834. supruga Konstantina Hadije
    3. Simka Obrenović (1818—1837), od 1834. supruga Jana Germana
    4. Anka Obrenović (1821—1868), od 1842. supruga Aleksandra O. Konstantinovića.
    5. Jekatarina Obrenović (1826—1848).
    6. Stana Obrenović (1828—1842).

Današnji potomci uredi

Kraljevski dom Obrenovića se ugasio ubistvom kralja Aleksandra 1903. godine.[14] Postoje potomci Jakova Obrenovića (polubrata Miloša Obrenovića po majci) po muškoj liniji, koji su od 1851. prezime promenili u Jakovljević zbog dinastičkih sukoba sa Karađorđevićima. Nakon 2004. godine, neki od njih su sudskom odlukom proglašeni za naslednike imovine Kraljice Natalije Obrenović.[15] Neki od naslednika imovine Kraljice Natalije Obrenović su braća Srboljub Jakovljević i Slobodan Jakovljević.[16][17] Jedan deo potomaka Jakova Obrenovića 2015. godine je organizovao i proglasio obnovu Kraljevske kuće Obrenović, te izabrao Predraga Jakovljevića za starešinu Kraljevske kuće Obrenović i tzv. pretendenta na presto Srbije.[18][19][20][21]

Trenutno više od 50 naslednika pretenduje na bogatstvo dinastije Obrenović.[22]

Zadužbine uredi

Članovi dinastije Obrenović ostavili su iza sebe mnogobrojna zdanja, danas sva zaštićena kao spomenici srpske kulture u 19. veku. Najpoznatiji među njima prikazani su u galeriji.

Zanimljivosti uredi

  • Obrenovići su 3 godina duže vladali od Karađorđevića, ukoliko se računaju Kraljevina SHS i Jugoslavija,
  • Ne računajući drugu vladavinu kneza Mihaila, samo su Miloš Obrenović i njegov stariji sin Milan punoletni dolazili na presto.
  • I danas ima srodnika sa dinastijom Obrenović, koji se prezivaju Jakovljević, a vode poreklo od Jakova Obrenovića, brata po majci kneza Miloša, Jevrema i Jovana, i rođenog brata vojvode Milana. Otac Jakova i Milana se zvao Obren, po kome je cela dinastija dobila naziv.
  • Osim kneza Miloša nijedan vladar iz dinastije nije živeo duže od 47 godina.
  • Miloš Obrenović je bio i jedini vladar iz dinastije za kog nije moralo da se pravi namesništvo.
  • Knez Miloš drži rekord u dinastiji sa 16 dece, od čega je 8 bilo bračnih. Navodno mu je i Milivoje Petrović Blaznavac bio vanbračni sin, ali to se ne može sa neosporivom sigurnošću potvrditi.
  • Grana Jovana Obrenovića je najduže opstala među direktnim granama porodice. Njegova ćerka Anastasija Obrenović je preminula 18. februara 1933. u Gracu sa 94 godina. Imala je 3 ćerke sa Teodorom Aleksićem od Majne.[23]
  • Kneginja Julija je nadživela vladavinu dinastije Obrenović za 16, a kraljica Natalija za 38 godina.
  • Njihovi vladari su dali savremena imena za Kraljevo (Karanovac), Knjaževac (Gurgusovac), Obrenovac (Palež), Donji Milanovac (Poreč) i Aleksandrovac (Kožetin).
  • Obrenovići su vladarske redne brojeve određivali po tome koji je po redu vladar iz dinastije trenutno na čelu, a ne da li se ime ponavljalo više puta. Tako je sin kneza Miloša bio Milan Obrenović II, a budući kralj Milan bio Milan Obrenović IV.
  • Svaki vladar iz dinastije je nosio brkove.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Porijeklo srpske kraljevske dinastije Obrenović”. 
  2. ^ „SRBIJA OD 1878. DO 1912. GODINE” (PDF). 
  3. ^ „Kraljevina Srbija”. 
  4. ^ „Dinastija Obrenović”. 
  5. ^ „Julija Obrenović Hunjadi”. 
  6. ^ „Kraljica Natalija Obrenović”. 
  7. ^ https://www.poreklo.rs/2014/01/15/poreklo-prezimena-selo-gornja-dobrinja-pozega/
  8. ^ https://www.poreklo.rs/2015/03/17/porijeklo-srpske-kraljevske-dinastije-obrenovic/comment-page-1/?script=lat&lang=cir
  9. ^ „Srpski kneževski grob u Rumuniji”. Czipm.org. Arhivirano iz originala 07. 06. 2011. g. Pristupljeno 27. 12. 2011. 
  10. ^ „Gospodar Jevrem - Čovek zbog koga je Evropa došla u Srbiju”. 
  11. ^ „Obrenovic family”. Genealogy.euweb.cz. Pristupljeno 5. 12. 2010. 
  12. ^ Nasleđe umesto krune („Večernje novosti“, 11. januar 2003) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. februar 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  13. ^ „Panka Obrenović, unuk kralja Milana (Pogledi, 1. februar 1998)”. Arhivirano iz originala 2. 4. 2015. g. Pristupljeno 15. 3. 2015. 
  14. ^ „KRAJ DINASTIJE OBRENOVIĆ: ALEKSANDAR I DRAGA UBIJENI SU U ZAVERI! ŠTA SE ZAPRAVO DOGODILO U NOĆI MAJSKOG PREVRATA”. 
  15. ^ www.politika.rs Potomci Obrenovića
  16. ^ www.telegraf.rs Slobodan Jakovljević naslednik Miloševe loze
  17. ^ www.novosti.rs Naslednik porodice Obrenović želi da povrati slavu i ugled Obrenovićima
  18. ^ „www.czipm.org Heraldika Obrenovića - Predrag Jakovljević”. Arhivirano iz originala 03. 05. 2018. g. Pristupljeno 10. 07. 2016. 
  19. ^ www.prviprvinaskali.com Heraldika Obrenovića od pseudoheraldike do savremene evropske heraldike
  20. ^ Maja Gojković otvorila izložbu pank portreta Obrenovića
  21. ^ Intervju Predrag Obrenović Jakovljević: Kraljica Natalija nas nije zaboravila ("Ekspres", 24.06.2020)
  22. ^ Obrenoviće podelio testament („Večernje novosti“, 21. jun 2013)
  23. ^ „Das letzte direkte Mitglied der Familie Obrenovic gestorben” [Preminuo poslednji direktan član dinastije Obrenović]. anno.onb.ac.at (na jeziku: nemački). Grazer Volksblatt. 4. mart 1933. Pristupljeno 13. jul 2023. „Vest po sredini druge kolone 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi