Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve
списак на Викимедији
Poglavari Srpske pravoslavne crkve do sada su bili:
Arhiepiskopi (1219—1346)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vreme uprave | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Sveti Sava I | oko 1174. | 14. januara 1236. | 1219—1233 | ||
Sveti Arsenije I Sremac | 1233—1263 | ||||
Sveti Sava II | 1263—1271 | ||||
Danilo I | 1271—1272 | ||||
Joanikije I | 1272—1279 | ||||
Sveti Jevstatije I | 1279—1286 | ||||
Sveti Jakov | 1286—1292 | ||||
Sveti Jevstatije II | 1292—1309 | ||||
Sveti Sava III | 1309—1316 | ||||
Sveti Nikodim | 1317—1324 | ||||
Sveti Danilo II | 1324—1337 | ||||
Sveti Joanikije II | 1338—1346, patrijarh od 1346. |
Patrijarsi (1346—1463)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(1) Sveti Joanikije II | 1346—1354, arhiepiskop do 1346. | ||||
(2) Sava IV | 1354—1375 | ||||
(3) Sveti Jefrem | 1375—1380 | ||||
(4) Sveti Spiridon | 1380—1389 | ||||
(3) Sveti Jefrem | 1389—1392 | Ponovo patrijarh | |||
(5) Danilo III | 1392—1396 | ||||
(6) Sava V | 1396—1407 | ||||
(7) Danilo IV | 1407. | ||||
(8) Sveti Kirilo I | 1407—1419 | ||||
(9) Sveti Nikon | 1419—1435 | ||||
(10) Teofan | 1446. | ||||
(11) Nikodim II | 1446—1453 | ||||
(12) Arsenije II | 1453—1463 |
- (1463—1557) U vreme turskog osvajanja, Srpska patrijaršija je nakon pada Smedereva (1459) i smrti srpskog patrijarha Arsenija II (1463) zapala u neredovno stanje, tako da su njene eparhije dospele pod jurisdikciju Ohridske arhiepiskopije. Tek nakon turskog osvajanja Beograda (1521) i pobede i bici na Mohaču (1526) dolazi do značajnih promena. U to vreme, pod vođstvom smederevskog mitropolita Pavla započinje borba za obnovu Srpske patrijaršije sa središtem u Peći. Tokom narednih godina, Pavle je postigao niz privremenih uspeha, postavši nakratko arhiepiskop pećki i patrijarh srpski. Iako je njegov pokret na kraju doživeo neuspeh (1541), težnja ka obnovi Srpske patrijaršije nije napuštena.
Patrijarsi (1557—1766)
urediSlika | Ime srpskog patrijarha | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(13) Makarije I | 1557—1571 | Sokolović, srpski svetitelj | |||
(14) Antonije I | 1571—1575 | Sokolović | |||
(15) Gerasim I | 1575—1586 | Sokolović | |||
(16) Savatije I | 1586—1589 | Sokolović | |||
(17) Nikanor I | (iz pomenika) | ||||
(18) Jerotej I | 1589—1591 | ||||
(19) Filip I | 1591—1592 | ||||
(20) Jovan I | 1592—1614 | Kantul | |||
(21) Pajsije I | 1614—1647 | Janjevac | |||
(22) Gavrilo I | 1648—1655 | Rajić, srpski svetitelj | |||
(23) Maksim I | 1655—1674 | Skopljanac | |||
(24) Arsenije III | 1674—1690 | Crnojević, posle 1690. poglavar pravoslavnih Srba u Habzburškoj monarhiji | |||
(25) Kalinik I | 1693—1710 | Skopljanac | |||
(26) Atanasije I | 1711—1712 | ||||
(27) Mojsije I | 1712—1726 | Rajović | |||
(28) Arsenije IV | 1726—1737 | Jovanović-Šakabenta, posle 1737. poglavar pravoslavnih Srba u Habzburškoj monarhiji | |||
(29) Joanikije III | 1739—1746 | Karadža, prvi patrijarh grčke narodnosti | |||
(30) Atanasije II | 1747—1752 | Gavrilović | |||
(31) Gavrilo II | 1752 | Sarajevac | |||
(32) Gavrilo III | 1752—1758 | Nikolić | |||
(33) Vikentije I | 1758 | Stefanović | |||
(34) Pajsije II | 1758 | Grk po nacionalnosti | |||
(35) Gavrilo IV | 1758 | Grk po nacionalnosti | |||
(36) Kirilo II | 1758—1763 | Grk po nacionalnosti | |||
(37) Vasilije I | 1763—1765 | Jovanović-Brkić | |||
(38) Kalinik II | 1765—1766 | Grk po nacionalnosti |
Godine 1766. Pećka patrijaršija je ponovo ukinuta i potčinjena Carigradskoj.
Poglavari Srpske pravoslavne crkve u Austrijskoj, Austrougarskoj monarhiji i Državi SHS (1690—1920)
urediZnačajno je pomenuti Karlovačku mitropoliju sa sedištem u Sremskim Karlovcima koja se 1920. godine ujedinila sa Beogradskom mitropolijom.
Karlovački mitropoliti (1690—1726)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Arsenije III Crnojević | 1706 | 1690—1706 | Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski (državna vlast je pokušala da mu uskrati pravo na naslov patrijarha) | ||
Isaija Đaković | 1708 | 1708 | mitropolit krušedolski | ||
Sofronije Podgoričanin | 1711 | 1710—1711 | mitropolit krušedolski | ||
Vikentije Popović | 1725 | 1713—1725 | mitropolit karlovački |
Beogradski mitropolit (1718—1726)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Mojsije Petrović | 1718—1726 | od 1726 Beogradsko-karlovački mitropolit |
Beogradsko-karlovački mitropoliti (1726—1739)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Mojsije Petrović | 1726—1730 | samo beogradski mitropolit od 1713 | |||
Vićentije Jovanović | 1731—1737 | ||||
Arsenije IV Jovanović Šakabenta | 1737—1739 | Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski (tokom rata 1737—1739 preuzeo upravu nad Beogradsko-karlovačkom mitropolijom) |
Karlovački mitropoliti (1739—1920)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Arsenije IV Jovanović Šakabenta | 1739—1748 | pre 1737. patrijarh pećki, pre 1739 Beogradsko-karlovački mitropolit | |||
Isaija Antonović | 1748—1749 | ||||
Pavle Nenadović | 1749—1768 | ||||
Jovan Đorđević | 1769—1773 | ||||
Vićentije Jovanović Vidak | 1774—1780 | ||||
Mojsije Putnik | 1781—1790 | ||||
Stefan Stratimirović | 1790—1836 | ||||
Stefan Stanković | 1837—1841 | ||||
Josif Rajačić | 1842—1864 | ||||
Samuilo Maširević | 1864—1870 | ||||
Prokopije Ivačković | 1874—1879 | ||||
German Anđelić | 1881—1888 | ||||
Georgije Branković | 1890—1907 | ||||
Lukijan Bogdanović | 1908—1913 | Od 1913. godine do 1920. tron Karlovačkog mitropolita je bio upražnjen a nakon obnove srpske patrijaršije titula pridodata patrijarhu. |
- Arsenije Stojković je posle smrti mitropolita Samuila Maširevića postavljen je 1870. za administratora Karlovačke mitropolije, a 1872. smenjen sa tog položaja. Prilikom izbora mitropolita 1874. izabran je jednoglasno za mitropolita karlovačkog, ali bečka vlada ga nije htela potvrditi. Isto to se ponovilo i 1881, kada je izabran za većinom glasova. Oba puta ga je car odlikovao, ali ga nije hteo potvrditi za mitropolita.
Crnogorski mitropoliti (1766—1920)
urediZetska episkopija koja je ustanovljena 1219. godine je 1346. na Saboru uzvišena u rang Mitropolije. Od ukidanja Pećke patrijaršije 1766. do 1920. godine, Crnogorska mitropolija ima poseban status.
Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Sava Petrović Njegoš | 1735—1781 | Po odlasku vladike Save iz Crne Gore (1742) u Rusiju, Vasilije Petrović postaje njegov koadjutor (zamenik). | |||
Arsenije Plamenac | 1781—1784 | ||||
Petar I Petrović | 1784—1830 | hirotonisan u Sremskim Karlovcima, kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski | |||
Petar II Petrović Njegoš | 1833—1851 | zavladičio se u Petrogradu tek 1833, a gospodar Crne Gore od 1830. | |||
Nikanor Ivanović | 1858—1860 | Mitropolija je bila više od 7 godina bez mitropolita. hirotonisan u Rusiji decembra 1858. | |||
Ilarion II Roganović | 1860—1882 | u Petrogradu hirotonisan za episkopa 30. maja 1863. godine | |||
Visarion Ljubiša | 1882—1884 | ||||
Mitrofan Ban | 1885—1920 |
Beogradski mitropoliti (1831—1920)
urediSlika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Melentije Pavlović | 1831—1833 | prvi arhiepiskop beogradski i mitropolit Srbije nakon dobijanja crkvene samouprave (1831), Srbin. | |||
Petar Jovanović | 1833—1859 | ||||
Mihailo Jovanović | 1859—1881 | 1879. mitropolija je dobila autokefalnost | |||
Teodosije Mraović | 1881—1889 | ||||
(ponovo) Mihailo Jovanović | 1889—1898 | Ponovo beogradski Mitropolit | |||
Inokentije Pavlović | 1898—1905 | ||||
Dimitrije Pavlović | 1905—1920 | Uzdignut u rang patrijarha |
Patrijarsi (od 1920)
urediSrpska patrijaršija je opet uspostavljena 1920. godine.
Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(39) patrijarh Dimitrije | 28. oktobar 1846. | 6. april 1930. | 1920—1930 | Od obnavljanja patrijaršije poneo istorijske titule arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački koju će nositi i njegovi naslednici. | |
(40) patrijarh Varnava | 10. septembar 1880. | 23. jul 1937. | 1930—1937 | Preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. | |
(41) patrijarh Gavrilo [V] | 17. maj 1881. | 7. maj 1950. | 1938—1950 | Od 1944. do 1946. u egzilu. | |
(42) patrijarh Vikentije [II] | 23. avgust 1890. | 5. jul 1958 | 1950—1958 | Preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. | |
(43) patrijarh German | 19. avgust 1899. | 27. avgust 1991. | 1958—1990 | Odlukom Sabora Srpske pravoslavne crkve umirovljen je za života. | |
(44) patrijarh Pavle | 11. septembar 1914. | 15. novembar 2009. | 1990—2009 | Za života nazivan patrijarh Pavle. Međutim, po nekima on je drugi po redu poglavar pod tim imenom jer je postojao i mitropolit smederevski Pavle u 16. veku koji je bio čuvar patrijarškog trona i broji se kao prvi. | |
(45) patrijarh Irinej | 28. avgust 1930. | 20. novembar 2020. | 2010—2020 | Preminuo od posledica zaraze virusom korona. | |
(46) patrijarh Porfirije | 22. jul 1961. | trenutni | 2021— |
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Protojerej dr Radomir Popović: Kratak pregled Srpske crkve kroz istoriju, Beograd 2002. Srpski arhiepiskopi i patrijarsi