Srbija je država koja se nalazi u jugoistočnoj Evropi (na Balkanskom poluostrvu) i u srednjoj Evropi (Panonskoj niziji). U sastavu Republike Srbije se nalaze i dve autonomne pokrajineVojvodina i Kosovo i Metohija. Republika Srbija je demokratska država svih građana koji žive na njenoj teritoriji.

Tradicionalan doček sa hlebom i solju.
Turistički centar „Sunčani vrhovi“ na Kopaoniku je jedan od najvećih turističkih centara u Srbiji.

Razvoj uredi

Zahvaljujući brojnim pozitivnim razvojnim trendovima turistička delatnost se svrstala među najdinamičnije i najpropulzivnije privredne grane, sa višestrukim multiplikativnim efektima (u periodu 1990—2000. godine međunarodni turistički promet povećan je za preko 50%, dok su ukupni prihodi uvećani za skoro 80%) To turizmu daje snažnu generatorsku funkciju u širokom spektru delatnosti, koji se sve više uključuje u prioritete privrednog razvoja brojnih receptivnih zemalja i njihovih pojedinih delova.

Strategijom razvoja turizma u Srbiji utvrđen je selektivni pristup, pri čemu se seoski turizam tretira kao prioritetan u okviru onih vidova turizma koji su vezani za posebna interesovanja (naročito se potencira razvoj eko-turističkih sela na brdsko-planinskim područjima, koja nude zdravu sredinu, ekološku hranu, ugodan ambijent, aktivan odmor u prirodi, etnografske i druge kulturno-istorijske vrednosti).

U dosadašnjem razvoju brdsko-planinskih sela dominantnu, a često i jedinu funkciju privređivanja imala je poljoprivreda (uglavnom stočarstvo i ratarstvo). Brojne druge delatnosti i aktivnosti domicilnog stanovništva, zasnovane na raznovrsnim i vrednim prirodnim i antropogenim lokalnim resursima, uglavnom su ostajale na marginama razvojnih događanja. Među njima je i turistička delatnost koji je važan faktor prosperitetnijeg razvoja ovih sela u Srbiji.

Urbani turizam u Srbiji uredi

 
Mapa poznatih turističkih atrakcija u Srbiji

Najveći i glavni grad Srbije je Beograd sa preko milion i po stanovnika. On je ujedno i turistički centar Srbije u kom se nalazi veliki broj kulturno-istorijskih spomenika. Pored Beograda bitne urbane turističke destinacije Srbije su gradovi Novi Sad, Kragujevac, Subotica, Niš.

Beograd uredi

Glavna turistička atrakcija u Srbiji je svakako njen glavni grad Beograd. Kao glavni i najveći grad Srbije, Beograd obiluje kulturno-istorijskim spomenicima. Noćni život u Beogradu je čuven na prostorima bivše Jugoslavije.

Novi Sad uredi

Novi Sad je kulturni centar Vojvodine.

Od Turske okupacije Srbije, Novi Sad kao slobodni kraljevski grad u Austrougarskoj je bio centar srpske kulture u osamnaestom i devetnaestom veku; zbog čega je 1864. godine sedište Matice srpske preseljena iz Pešte u Novi Sad. Grad je bio poznat kao Srpska Atina.

Subotica i Palić uredi

Grad Subotica, kao i jezero Palić nedaleko od nje, ima vrlo lepa odmarališta za turiste koji žele da pobegnu od svakodnevnog užurbanog života i da se opuste u seoskom ambijentu.

Palićko jezero se nalazi u neposrednoj blizini Subotice na nadmorskoj visini od 101 metar. Zauzima površinu od 4,2 kvadratna kilometra, a maksimalna dubina mu je 3,5 metra. U neposrednoj blizinu su izvori mineralne vode, a mulj sa dna jezera se koristi za lečenje reumatizma. Dobro je povezano sa Suboticom autobuskim linijama.

Bačka Palanka uredi

Bačka Palanka turistima može ponuditi pre svega letovanje na nekoj od plaža jer pored Dunava i gradske plaže ima i dva uređena jezera sa nekoliko plaža. Jezero Tikvara je kao i Dunav udaljena od centra grada svega oko 500 m. Glavna plaža na Tikvari je u stvari ostrvo između jezera i reke a spojena je sa kopnom samo sa dva mostića. Drugo jezero nalazi se nekoliko kilometara nizvodno i takođe je povezano sa Dunavom.

Planinski turizam u Srbiji uredi

 
Zlatibor, park prirode
 
Etno selo Drvengrad
 
Vrnjačka Banja — centralni deo banjskog parka sa termomineralnim kupatilom

Seoski turizam u Srbiji uredi

Srbija ima izvanredne uslove za razvoj seoskog turizma. Od seoskog turizma Srbija može godišnje da ostvari i nekoliko milijardi evra. Svetska Turistička Organizacija, preporučuje Srbiji da razvija seoski turizam. Međutim, i pored toga, još uvek nema materijalnih uslova za dolazak velikog broja stranaca na odmor u srpskim selima. Poznata turistička sela u Srbiji su: Sićevo, Sirogojno, Gostilje, Mokra Gora, Koštunići. Zahvaljujući bogatoj ruralnoj tradiciji, jedan od najbitnijih potencijala srpskog seoskog turizma je i razvoj etno sela. Najpoznatija etno-sela u Srbiji su Staro selo u Sirogojnu, Drvengrad u Mokroj Gori i Koštunići.

Banjski i klimatski turizam uredi

Srbija je bogata banjskim i klimatskim centrima koji prevashodno služe za prevenciju raznih bolesti, rekreaciju, bavljenje sportskim aktivnostima, pešačenje i odmor u prirodi. U samim banjama i u okolini mogu se naći razni verski objekti (crkve, manastiri, tvrđave) i kulturno-umetnički i istorijski objekti od državnog i svetskog značaja. U Srbiji postoji preko 40 banjskih i klimatskih centara, neki od kojih su: Bukovička Banja, Lukovska Banja, Vrnjačka banja, Bogutovačka Banja, Soko Banja, Brestovačka Banja, Niška Banja, Banja Badanja, Ovčar Banja, Palić, Prolom Banja, Bujanovačka Banja, Vrdnik, Banja Kanjiža, Ivanjica, Vranjska Banja, Banja Vrujci, Zvonačka Banja, Gamzigradska Banja, Banja Koviljača, Gornja Trepča, Pribojska Banja, Sijarinska Banja, Kuršumlijska Banja.

Statistika uredi

Galerija slika uredi

Veliki Buk ili Lisine je vodopad u istočnoj Srbiji, na padinama Beljanice.
Đavolja varoš je retki prirodni fenomen koji se nalazi na Radan planini u blizini Kuršumlije.
Šarganska osmica je naziv za muzejsko-turističku železnicu uzanog koloseka 760 mm.
Dvorac Fantast je zadužbina Bogdana Dunđerskog, nalazi se u blizini Bečeja.
Glavna scena festivala Egzit u Novom Sadu.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „2003 statistika”. Arhivirano iz originala 13. 8. 2014. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  2. ^ „2004 statistika”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  3. ^ „2005 statistika”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  4. ^ „2006 statistika”. Arhivirano iz originala 9. 1. 2014. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  5. ^ „2007 statistika”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  6. ^ „2008 statistika”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  7. ^ „2009-2013 statistika” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 17. 7. 2014. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  8. ^ „2014 statistika” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 15. 9. 2015. g. Pristupljeno 2. 1. 2017. 
  9. ^ „Statistical Yearbook of the Republic of Serbia – Tourism, 2015” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 29. 03. 2017. g. Pristupljeno 02. 01. 2017. 
  10. ^ 2016 statistics
  11. ^ http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/repository/documents/00/02/39/66/ut10012017.pdf

Spoljašnje veze uredi