Щ (slovo ćirilice)
Ćiriličko slovo Щ | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
![]() | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
Щ, щ (iskošeno: Щ, щ) ćiriličko je slovo.[1] U ruskom jeziku, predstavlja bezvučni, nadzubno-prednjonepčani, strujni suglasnik (MFA: /ɕ(ː)/), sličan izgovoru slova ⟨š⟩ u reči šuma (ali duže). U ukrajinskom i rusinskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨šč⟩ — MFA: /ʃt͡ʃ/. U bugarskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨št⟩ — MFA: /ʃt/. U kurdskom jeziku, predstavlja suglasnik ⟨dž⟩ — MFA: /d͡ʒ/. Drugi neslovenski jezici pisani na ćirilici koriste ovo slovo kako bi napisali nekolicinu pozajmljenica ili strana imena; obično se izgovara kao ⟨š⟩ — MFA: /ʃ/ — i često se izostavlja prilikom učenja tih jezika.
U srpskom jeziku, ovo slovo se sa ruskog jezika transkribuje kao ⟨šč⟩, odražavajući istorijski ruski izgovor tog slova. To može dovesti do zabune, jer ⟨č⟩ u transkripciji može da ukazuje na to da je slovo Щ, u stvari, spoj slova Š i tvrdog Č, što je tačno kod ukrajinskog, ali ne i ruskog jezika, gde je ovaj zvuk uvek mekši. Slovo Щ u ova dva jezika odgovara grupi suglasnika ⟨šč⟩ u srodnim rečima na beloruskom.
Istorija
urediĆiriličko slovo щ izvedeno je od glagoljičkog slova šta — Ⱋ ( ).
Ime slova u staroslovenskoj azbuci bilo je šta (šta), a njegov stari izgovor je sačuvan u savremenom bugarskom jeziku.
Ovo slovo koristilo se i u komskom jeziku za suglasnik /t͡ʃ/ (tvrđe od č). Trenutno se predstavlja digrafom tš.
Oblik
urediOblik ovog slova je ćiriličko slovo š sa descentom.
Srodna slova i drugi slični znakovi
uredi- Š, š: ćiriličko slovo
- Ś, ś: crnogorsko ćiriličko slovo
Računarski kodovi
urediZnak | Щ | щ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER SHCHA | CYRILLIC SMALL LETTER SHCHA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1065 | U+0429 | 1097 | U+0449 |
UTF-8 | 208 169 | D0 A9 | 209 137 | D1 89 |
Numerička referenca znaka | Щ | Щ | щ | щ |
KOI8-R and KOI8-U | 253 | FD | 221 | DD |
Code page 855 | 250 | FA | 249 | F9 |
Code page 866 | 153 | 99 | 233 | E9 |
Windows-1251 | 217 | D9 | 249 | F9 |
ISO-8859-5 | 201 | C9 | 233 | E9 |
Macintosh Cyrillic | 153 | 99 | 249 | F9 |
Reference
uredi- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Spoljašnje veze
uredi