6. april
датум
6. april (06.04) je 96. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (97. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 269 dana.
Događaji
urediapril | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
- 1652 — Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek osnovao je prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi, koje je postalo današnji Kejptaun.
- 1667 — Dubrovnik pogodio zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad skoro potpuno uništen. Obnova trajala više od 50 godina.
- 1690 — Austrijski car Leopold I Habzburški balkanskim hrišćanima uputio proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im razne povlastice.
- 1782 — Rama I je nasledio tajlandskog kralja Taksina, započevši Čakri dinastiju.
- 1830 — Džozef Smit je službeno osnovao Crkvu Isusa Hrista svetaca poslednjih dana.
- 1867 — Knez Mihailo preuzeo ključeve Beograda od Ali Riza-paše čime je okončana osmanska vladavina u glavnome gradu Srbije.
- 1895 — Dramski pisac Oskar Vajld uhapšen je u Londonu zbog "dela velike pokvarenosti".
- 1886 — Zvanično je osnovan grad Vankuver, iste godine kada je prva transkontinentalna pruga stigla do grada.
- 1896 — Na Olimpijskom stadionu u Atini otvorene prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijske igre trajale 10 dana, učestvovala 484 takmičara, samo muškarci. Žene se takmiče od 1900, a 1924. uvedene zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten.
- 1909 — Američki istraživač Robert Piri osvojio Severni pol, prešavši sa ekspedicijom na sankama 1.600 km.
- 1917 — Objavom rata Nemačkoj, SAD ušle u Prvi svetski rat.
- 1941 — Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu napale Grčku i Jugoslaviju. U bombardovanju Beograda je poginulo između 2.271 i 4.000 ljudi.
- 1941 — Etiopske i britanske trupe oslobodile Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. okupirale italijanske snage.
- 1945 — Jedinice Jugoslovenske armije su oslobodile Sarajevo.
- 1945 — Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine doneo odluku o uključivanju autonomne Vojvodine u sastav federalne jedinice Srbije.
- 1973 — U Beogradu otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorela u požaru 6. aprila 1941, kada su Nemci bombardovali Beograd.
- 1985 — Vojnim udarom u Sudanu svrgnut Džafer Nimeiri, koji je vladao od 1969, kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast preuzeo ministar odbrane i komandant armije, general Abdel Rahman Suer al Dahab.
- 1992 — Evropska zajednica priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Istog dana u Sarajevu pale prve žrtve i označile početak rata u BiH.
- 1994 — U Ruandi, tokom građanskog rata plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habijarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su usledili ekstremni Huti pobili oko 800.000 manjinskih Tutsija, uglavnom civila.
- 1995 — U Kigaliju je osnovan prvi sud za suđenje optuženima za genocid.
- 2001 — Predstavnici Haškog tribunala predali saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.
- 2003 —
- Policija Hrvatske uhapsila haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu, u BiH, u oktobru 1993. Dva meseca kasnije Rajić izručen Haškom tribunalu.
- Ministarstvo pravde SAD saopštilo da se broj zatvorenika u zatvorima u 2002. povećao, da je prvi put prešao cifru od dva miliona i da je u junu te godine u zatvorima registrovano 2.019.234 ljudi.
- 2006 —
- Na italijanskim parlamentarnim izborima stranke umerene levice Romana Prodija pobedila koaliciju pod vođstvom premijera Berluskonija.
- Slovenija odbacila optužbe za ratne zločine 1991. godine, na graničnom prelazu Holmec prema Austriji, iako je objavljen snimak u kojem slovenački vojnici ubijaju vojnike JNA koji su se predali. dalje...
- 2009 — Središnju Italiju pogodila je serija snažnih zemljotresa.
- 2014 — Proruski aktivisti zauzeli su sedišta regionalne uprave u Donjecku i tajne službe u Lugansku, na istoku Ukrajine, što je označilo početak pobune protiv prozapadne vlade u Kijevu koja je prerasla u rat.
Rođenja
uredi- 1820 — Feliks Nadar, francuski fotograf, karikaturista, novinar, književnik i izrađivač balona. (prem. 1910)
- 1826 — Gistav Moro, francuski slikar. (prem. 1898)[1]
- 1875 — Branislav Petronijević, srpski filozof. (prem. 1954)[2]
- 1890 — Antoni Foker, holandski vazduhoplovni pionir i proizvođač aviona. (prem. 1939)[3]
- 1915 — Ante Banina, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. (prem. 1977)[4]
- 1917 — Leonora Karington, britansko-meksička slikarka i književnica. (prem. 2011)[5]
- 1928 — Džejms D. Votson, američki molekularni biolog, genetičar i zoolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu (1962).[6]
- 1937 — Bili Di Vilijams, američki glumac, umetnik, pevač i pisac.[7]
- 1946 — Ivan Bekjarev, srpski glumac i radijski i TV voditelj. (prem. 2020)[8]
- 1949 — Horst Ludvig Štermer, nemačko-američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1998).[9]
- 1955 — Majkl Ruker, američki glumac.[10]
- 1963 — Derik Mej, američki di-džej i producent elektronske muzike.[11]
- 1969 — Pol Rad, američki glumac, scenarista i producent.[12]
- 1976 — Boris Režak, srpski muzičar.[13]
- 1984 — Lamont Hamilton, američki košarkaš.[14]
- 1993 — Abraham Frimpong, ganski fudbaler.[15]
- 1994 — Brajan Angola, kolumbijski košarkaš.[16]
- 1998 — Pejton List, američka glumica i model.[17]
- 1999 — Kings Kangva, zambijski fudbaler.
Smrti
uredi- 885 — Metodije Solunski, slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma, glagoljice. (rođ. 826)
- 1199 — Ričard I Plantagenet, engleski kralj (rođ. 1157)[18]
- 1490 — Matija I Korvin, mađarski kralj (rođ. 1443)[19]
- 1528 — Albreht Direr, nemački slikar i grafičar (rođ. 1471)[20]
- 1838 — Dimitrije Davidović, srpski novinar i publicista (rođ. 1789)[21]
- 1945 — Vladimir Perić Valter, narodni heroj. (rođ. 1919)[22]
- 1971 — Igor Stravinski, ruski kompozitor (rođ. 1882)[23]
- 2000 — Habib Burgiba, smatra se osnivačem modernog Tunisa. (rođ. 1903)[24]
- 2010 — Aleksandar Mladenović, srpski lingvista, akademik. (rođ. 1930)[25]
- 2021 — Predrag Živković Tozovac, srpski pevač i kompozitor narodne i folk muzike. (rođ. 1936)
Praznici i dani sećanja
uredi- Srpska pravoslavna crkva slavi:
- Svetog Artemona - episkopa selevkijskog
- Prepodobnog Jakova Ispovednika
- Sveštenomučenika Partenija - patrijarha carigradskog
- Spomen čuda u Pečerskom manastiru
- Prepodobnog Zahariju
Reference
uredi- ^ „Gustave Moreau | French painter | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Branislav PETRONIJEVIĆ”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2012. g. Pristupljeno 03. 02. 2022.
- ^ „Anthony Herman Gerard Fokker | Dutch aircraft manufacturer | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Ante Banina”. www.nadanasnjidan.net.
- ^ „Leonora Carrington | MoMA”. The Museum of Modern Art (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „James Watson”. web.archive.org. Arhivirano iz originala 28. 10. 2009. g. Pristupljeno 03. 02. 2022.
- ^ „Billy Dee Williams”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Ivan Bekjarev”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Horst Stormer”. www.britannica.com.
- ^ „Michael Rooker”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Derrick May Songs, Albums, Reviews, Bio & More”. AllMusic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Paul Rudd”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Boris Režak”. www.borisrezak.com. Arhivirano iz originala 03. 02. 2022. g. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ Eurobasket. „Lamont Hamilton Player Profile, Niigata Albirex, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Abraham Frimpong - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ Proballers. „Braian Angola-Rodas, Basketball Player”. Proballers (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Peyton List”. Disney Channel. Arhivirano iz originala 16. 6. 2012. g. Pristupljeno 9. 5. 2015.
- ^ „Richard I | Biography, Achievements, Crusade, Facts, & Death | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Matthias I | king of Hungary | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Albrecht Durer | Biography, Prints, Paintings, Woodcuts, Adam and Eve, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Dimitrije Davidović - ISTORIJSKA BIBLIOTEKA”. www.istorijskabiblioteka.com. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Kako je poginuo Vlada Perić Valter”. Politika Online. Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Igor Stravinsky | Biography, Music, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Habib Bourguiba | president of Tunisia | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-03.
- ^ „Mladenović Aleksandar”. SANU.
Vidi još
urediReference
uredi