27. april
датум
27. april (27.04) je 117. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (118. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 248 dana.
Događaji uredi
april | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
- 1594 — Spaljene mošti Svetog Save.
- 1521 — Urođenici sa filipinskog ostrva Maktan ubili portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana, koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
- 1830 — Južnoamerički vojskovođa i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo ostavku.
- 1830 — Beograd dobio prvo ulično osvetljenje, fenjere sa svećama.
- 1909 — Grupa "Mladoturci" oborila sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.
- 1941 — U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli nemački tenkovi.
- 1945 — Uhapšen italijanski diktator Benito Musolini. Streljan narednog dana u mestu Donga, na jezeru Komo.
- 1950 — Ujedinjeno Kraljevstvo je priznalo Izrael.
- 1956 — Roki Marčano se povukao iz boksa kao jedini nepobeđen svetski šampion u „teškoj“ kategoriji.
- 1960 — Proglašena nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.
- 1961 — Sijera Leone stekla nezavisnost od Velike Britanije.
- 1978 — Avganistanske vojne snage preuzele vlast u zemlji i uspostavile vladu. Predsednik Mohamed Daud Kan ubijen, novi predsednik Nur Mohamed Taraki proglasio Demokratsku Republiku Avganistan.
- 1992 —
- Po raspadu SFRJ, proglašena Savezna Republika Jugoslavija, zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ proglašena na osnovu Ustava donetog istog dana. Poslanici u Saveznom veću Skupštine SFRJ prethodno usvojili Deklaraciju o stvaranju SRJ.
- Rusija i 12 bivših sovjetskih republika postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.
- 1993 —
- Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije dugog građanskog rata i referenduma na kojem su njeni građani glasali za nezavisnost.
- Fudbaleri reprezentacije Zambije poginuli u padu aviona u Atlantski okean kod Gabona na putu da odigraju kvalifikacionu utakmicu za Svetsko prvenstvo 1994. protiv Senegala.
- Predstavnici Kine i Tajvana u Singapuru počeli razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949.
- 1997 — U Hongkongu zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most na svetu, koji je povezao grad sa novim aerodromom.
- 1999 — U vazdušnim napadima NATO na Jugoslaviju pogođen centar Surdulice. Poginulo 17 ljudi, ranjeno 11, oko 300 civilnih objekata srušeno ili oštećeno.
- 2001 — Rusija potpisala ugovor sa Severnom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta komunistička zemlja dobila tokom sovjetske ere.
- 2003 — Na predsedničkim izborima u Paragvaju pobedio Nikanor Duarte Frutos, čime je nastavljen kontinuitet pedesetpetogodišnje vladavine njegove partije Kolorado, koja je u svetu najduže na vlasti.
- 2015 — Pripadnik vahabijskog pokreta uz poklič "Alahu ekber" napao policijsku stanicu u Zvorniku. U razmeni vatre jedan policajac ubijen, dvojica ranjena, a napadač likvidiran.
Rođenja uredi
- 1791 — Semjuel Morze, američki pronalazač i slikar, poznat kao izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke. (prem. 1872)
- 1822 — Julisis Simpson Grant, američki general i političar, 18. predsednik SAD. (prem. 1885)
- 1932 — Anuk Eme, francuska glumica.
- 1932 — Dušan Janićijević, srpski glumac. (prem. 2011)
- 1935 — Teodoros Angelopulos, grčki reditelj, scenarista i producent. (prem. 2012)
- 1937 — Sendi Denis, američka glumica. (prem. 1992)
- 1942 — Zoran Maroević, srpski košarkaš. (prem. 2019)
- 1944 — Hari Stevens, holandski biciklista.
- 1952 — Džordž Gervin, američki košarkaš.
- 1966 — Met Rivs, američki reditelj, scenarista i producent.
- 1967 — Goran Bogdanović, srpski fudbaler.
- 1969 — Slobodan Kaličanin, srpski košarkaš.
- 1971 — Arturas Karnišovas, litvanski košarkaš.
- 1973 — Sanja Maletić, srpska pevačica.
- 1976 — Sali Hokins, engleska glumica.
- 1981 — Sendi Meling, nemačka pevačica i glumica, najpoznatija kao članica grupe No Angels.
- 1982 — Ivan Stanković, srpski rukometaš.
- 1985 — Orasio Zebaljos, argentinski teniser.
- 1986 — Džena Kolman, engleska glumica.
- 1986 — Dinara Safina, ruska teniserka.
- 1986 — Elena Risteska, makedonska pevačica.
- 1988 — Lizo, američka muzičarka i glumica.
- 1991 — Lara Gut Behrami, švajcarska alpska skijašica.
- 1995 — Nik Kirios, australijski teniser.
Smrti uredi
- 1521 — Ferdinand Magelan, portugalski moreplovac. (rođ. 1480)
- 1915 — Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, ruski kompozitor i pijanista.
- 1915 — Proka Jovkić, srpski pesnik, novinar i vojnik. (rođ. 1886)[1]
- 1929 — Stepan-Stepa Stepanović, srpski vojvoda. (rođ. 1856)
- 1937 — Antonio Gramši, italijanski revolucionar, osnivač Komunističke partije Italije.
- 1938 — Edmund Huserl, nemački filozof jevrejskog porekla, osnivač fenomenologije.
- 1972 — Kvame Nkruma, prvi premijer i predsednik Gane.
- 1989 — Breda Pergar, jugoslovenska i slovenačka atletičarka. (rođ. 1953)
- 1999 — Tibor Cerna, jugoslovenski vojnik. (rođ. 1978)
- 2014 — Vujadin Boškov, bivši srpski fudbaler i fudbalski trener. (rođ. 1931)
- 2018 — Jordan Nikolić, interpretator srpskih narodnih pesama (rođ. 1933)
Praznici i dani sećanja uredi
Reference uredi
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 293.
Vidi još uredi