Lazar Mojsov
Lazar Mojsov (Negotino, kod Velesa, 19. decembar 1920 — Beograd, 25. avgust 2011), diplomata, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, doktor pravnih nauka i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije. Bio je ambasador SFRJ u Organizaciji ujedinjenih nacija, a od 1977. do 1978. i predsednik Generalne skupštine OUN. Od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. godine obavljao je funkciju predsednika Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije, potom je od 17. maja 1982. do 15. maja 1984. godine bio Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ, a od 15. maja 1987. do 15. maja 1988. godine obavljao je funkciju predsednika Predsedništva SFR Jugoslavije.
lazar mojsov | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||
Datum rođenja | 19. decembar 1920. | ||||||
Mesto rođenja | Negotino, kod Velesa, Kraljevina SHS | ||||||
Datum smrti | 25. avgust 2011.90 god.) ( | ||||||
Mesto smrti | Beograd, Srbija | ||||||
Nacionalnost | Makedonac | ||||||
Profesija | pravnik | ||||||
Porodica | |||||||
Supružnik | Ljiljana Mojsova | ||||||
Deca | |||||||
Delovanje | |||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije 1941 — 1945. | ||||||
Čin | pukovnik u rezervi | ||||||
Predsednik Predsedništva SKJ | |||||||
Period | 20. oktobar 1980 — 20. oktobar 1981. | ||||||
Prethodnik | Josip Broz Tito | ||||||
Naslednik | Dušan Dragosavac | ||||||
Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ | |||||||
Period | 17. maj 1982 — 15. maj 1984. | ||||||
Prethodnik | Josip Vrhovec | ||||||
Naslednik | Raif Dizdarević | ||||||
Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije | |||||||
Period | 15. maj 1987 — 15. maj 1988. | ||||||
Prethodnik | Sinan Hasani | ||||||
Naslednik | Raif Dizdarević | ||||||
Odlikovanja |
|
Biografija uredi
Lazar Mojsov rođen je 19. decembra 1920. godine u Negotinu, kod Velesa. Gimnaziju je završio u Gornjem Milanovcu. Po maturiranju, dolazi na studije prava u Beograd. Završio je i stekao doktorat na Pravnom fakultetu u Beogradu. Učestvovao je u akcijama naprednih studenata na Beogradskom univerzitetu.
Narodnooslobodilačka borba uredi
Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP) priključio se 1941, a u Narodnooslobodilačku borbu stupio je 1943. godine. Za vreme rata bio je politički radnik u Drugoj makedonskoj brigadi i pri Glavnom štabu NOV i PO Makedonije.
Bio je većnik na Prvom zasedanju Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM), održanom 2. avgusta 1944. godine.
Posleratni period uredi
Posle oslobođenja Jugoslavije, bio je na raznim dužnostima:
- javni tužilac NR Makedonije, od 1948. do 1951. godine,
- direktor Novinsko-izdavačkog preduzeća „Nova Makedonija“,
- ambasador FNR Jugoslavije u Sovjetskom Savezu i NR Mongoliji, od 1958. do 1961. i SFR Jugoslavije u Austriji, od 1967. do 1969. godine,
- pomoćnik Saveznog sekretara za inostrane poslove,
- direktor Instituta za međunarodni radnički pokret,
- direktor i glavni i odgovorni urednik Novinsko-izdavačkog preduzeća „Borba“,
- ambasador SFR Jugoslavije u Organizaciji ujedinjenih nacija (OUN), Gvajani i Jamajki, od 1969. do 1974. godine,
- predsednik Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija, od 1977. do 1978. godine,
- predsednik Predsedništva CK SKJ, od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. godine,
- od 1974. zamenik, a od 17. maja 1982. do 15. maja 1984. godine Savezni sekretar za inostrane poslove SFR Jugoslavije,
- član Predsedništva SFR Jugoslavije, od 15. maja 1984. do 15. maja 1989. godine,
- potpredsednik Predsedništva SFR Jugoslavije, od 16. maja 1986. do 16. maja 1987. godine,
- predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije, od 16. maja 1987. do 16. maja 1988. godine.
Biran je za narodnog poslanika Sobranja SR Makedonije i Savezne skupštine SFRJ u više saziva. U Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije biran je na Sedmom i Osmom kongresu SKJ.
Umro je u Beogradu i sahranjen je u četvrtak 25. avgusta 2011. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[1][2]
Literarni rad i odlikovanja uredi
Bavio se novinarskim i publicističkim radom. Napisao je sledeća dela:
- Bugarska radnička partija (komunista) i makedonsko nacionalno pitanje, Beograd, 1948;
- Oko pitanja makedonske nacionalne manjine u Grčkoj, 1954;
- Istorijske teme, Beograd, 1979;
- Dimenzije nesvrstanosti, Beograd, 1980;
- Pogledi na istoriju i savremenost, Zagreb, 1981;
- Susreti, ljudi i događaji: Saradnja i konfrontacije sovjetskih i američkih lidera (od Hruščova do Jeljcina i od Niksona do Klintona). Deo 1., 2006.
- Susreti, ljudi i događaji: Vesnici i nosioci novih promena u svetu. Deo 2., Beograd, 2007.
Bio je predavač i pisao je o međunarodnim odnosima.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i većeg broja jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden rada sa crvenom zastavom, Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom.
Reference uredi
- ^ Preminuo Lazar Mojsov, RTS, 25. avgust 2011
- ^ Sahranjen Lazar Mojsov („Večernje novosti“), RTS, 25. avgust 2011
Literatura uredi
- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.
- Makedonska enciklopedija (knjiga druga). „MANU“, Skoplje 2009. godina.