Lazar Mojsov (Negotino, kod Velesa, 19. decembar 1920Beograd, 25. avgust 2011), diplomata, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, doktor pravnih nauka i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije. Bio je ambasador SFRJ u Organizaciji ujedinjenih nacija, a od 1977. do 1978. i predsednik Generalne skupštine OUN. Od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. godine obavljao je funkciju predsednika Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije, potom je od 17. maja 1982. do 15. maja 1984. godine bio Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ, a od 15. maja 1987. do 15. maja 1988. godine obavljao je funkciju predsednika Predsedništva SFR Jugoslavije.

lazar mojsov
Lazar Mojsov
Lični podaci
Datum rođenja(1920-12-19)19. decembar 1920.
Mesto rođenjaNegotino, kod Velesa, Kraljevina SHS
Datum smrti25. avgust 2011.(2011-08-25) (90 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
NacionalnostMakedonac
Profesijapravnik
Porodica
SupružnikLjiljana Mojsova
Deca
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19411945.
Činpukovnik u rezervi
Predsednik Predsedništva SKJ
Period20. oktobar 198020. oktobar 1981.
PrethodnikJosip Broz Tito
NaslednikDušan Dragosavac
Savezni sekretar
za inostrane poslove SFRJ
Period17. maj 198215. maj 1984.
PrethodnikJosip Vrhovec
NaslednikRaif Dizdarević
Predsednik Predsedništva
SFR Jugoslavije
Period15. maj 198715. maj 1988.
PrethodnikSinan Hasani
NaslednikRaif Dizdarević

Odlikovanja
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden rada sa crvenom zastavom Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem
Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem
Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem
Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Lazar Mojsov rođen je 19. decembra 1920. godine u Negotinu, kod Velesa. Gimnaziju je završio u Gornjem Milanovcu. Po maturiranju, dolazi na studije prava u Beograd. Završio je i stekao doktorat na Pravnom fakultetu u Beogradu. Učestvovao je u akcijama naprednih studenata na Beogradskom univerzitetu.

Narodnooslobodilačka borba uredi

Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP) priključio se 1941, a u Narodnooslobodilačku borbu stupio je 1943. godine. Za vreme rata bio je politički radnik u Drugoj makedonskoj brigadi i pri Glavnom štabu NOV i PO Makedonije.

Bio je većnik na Prvom zasedanju Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM), održanom 2. avgusta 1944. godine.

Posleratni period uredi

 
Lazar Mojsov u OUN, 1977. godina
 
Grob Lazara Mojsova i njegove supruge Ljiljane u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Posle oslobođenja Jugoslavije, bio je na raznim dužnostima:

Biran je za narodnog poslanika Sobranja SR Makedonije i Savezne skupštine SFRJ u više saziva. U Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije biran je na Sedmom i Osmom kongresu SKJ.

Umro je u Beogradu i sahranjen je u četvrtak 25. avgusta 2011. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[1][2]

Literarni rad i odlikovanja uredi

Bavio se novinarskim i publicističkim radom. Napisao je sledeća dela:

  • Bugarska radnička partija (komunista) i makedonsko nacionalno pitanje, Beograd, 1948;
  • Oko pitanja makedonske nacionalne manjine u Grčkoj, 1954;
  • Istorijske teme, Beograd, 1979;
  • Dimenzije nesvrstanosti, Beograd, 1980;
  • Pogledi na istoriju i savremenost, Zagreb, 1981;
  • Susreti, ljudi i događaji: Saradnja i konfrontacije sovjetskih i američkih lidera (od Hruščova do Jeljcina i od Niksona do Klintona). Deo 1., 2006.
  • Susreti, ljudi i događaji: Vesnici i nosioci novih promena u svetu. Deo 2., Beograd, 2007.

Bio je predavač i pisao je o međunarodnim odnosima.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i većeg broja jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden rada sa crvenom zastavom, Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom.

Reference uredi

Literatura uredi

  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.
  • Makedonska enciklopedija (knjiga druga). „MANU“, Skoplje 2009. godina.