15. jul
датум
15. jul (15.7.) je 196. dan godine po gregorijanskom kalendaru (197. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 169 dana.
Događaji
uredijul | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 1099 — U Prvom krstaškom ratu Krstaši su osvojili Jerusalim.
- 1399 — Prvo pisano spominjanje Jagodine, grada u centralnoj Srbiji, u izveštaju kneginje Milice dubrovačkoj opštini.
- 1240 — Novgorodska vojska kneza Aleksandra Nevskog je porazila švedsku vojsku u bici na Nevi.
- 1410 — poljsko-litvanski kralj Vladislav II Jagelo pobedio je Tevtonski red u bici kod Grinvalda.
- 1795 — Marseljeza postala zvanično himna Francuske.
- 1813 — Počela velika Turska ofanziva na svim frontovima. Sa zapada je nadirao bosanski vezir sa oko 100.000 vojnika. Turska vojska je slomila otpor Srba na Moravi, Drini i Timoku.
- 1834 — Španska inkvizicija je zvanično raspuštena nakon skoro 356 godina terora.
- 1869 — Francuz Ipolit Mež Moris je patentirao margarin, prehrambeni proizvod kojim se pokušala sprečiti masovna glad siromašnih slojeva stanovništva.
- 1918 — Počela je Druga bitka na Marni u Prvom svetskom ratu ofanzivom nemačke vojske pod komandom generala Eriha Ludendorfa.
- 1920 — Odlukom Privremenog narodnog predstavništva, ime države Kraljevstvo SHS je promenjeno u Kraljevina SHS, tako da je od tog datuma zvaničan naziv države bio Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
- 1937 — Pušten u saobraćaj kanal Moskva-Volga. Kanal je dug 128 km, dubok 5,5 metara i širok 85 metara. Time je regulisana reka, a Moskva je postala luka povezana sa pet mora.
- 1941 — Prvi put upotrebljene „kaćuše“, prvo raketno oružje uvedeno u ratna dejstva. To plotunsko raketno oružje upotrebljeno je u bici kod Orše u Drugom svetskom ratu.
- 1946 — Završen je Beogradski proces, suđenje Dragoljubu Mihailoviću i još dvadeset trojici optuženika.
- 1958 — Na zahtev predsednika Kamija Šamuna, američke snage iskrcale su se u Libanu, čime je započeta njihova intervencija. Time su vlasti SAD omogućile Kamiju Šamunu da se ponovo kandiduje za mesto predsednika.
- 1968 — Na liniji Moskva-Njujork uspostavljen prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i SSSR. Letove su počeli obavljati avioni kompanija Aeroflot i Pan Amerika.
- 1974 — Grupa grčkih oficira u kiparskoj Nacionalnoj gardi i pristalica pripajanja Kipra Grčkoj izvršila vojni udar zbacivši sa vlasti predsednika i arhiepiskopa Makariosa III. Vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider stranke EOK, a arhiepiskop Makarios III privremeno napustio Kipar.
- 1975 — Sojuz 19 raketa kojom je upravljao astronaut Aleksej Leonov i Apolo 18 pod komandom Tomasa Staforda lansirani su u orbitu oko Zemlje, u okviru sovjetsko-američkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru, dva dana kasnije letelice su se spojile u orbiti, a posade su razmenile poklone i rukovale se. To je bila prva prava saradnja u svemiru dva, u to vreme, nepomirljiva neprijatelja.
- 1983 — Jermenski teroristi napali prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu Orli. Tom prilikom poginulo je šest i ranjeno 46 ljudi.
- 1992 — Održan skup pod nazivom „Žuta traka“ čiji je cilj bio protest protiv diskriminacije i pretnji pripadnicima drugih etničkih grupa. Skup su organizovali nevladina organizacija Centar za antiratnu akciju i stranka Građanski savez Srbije, a neposredan povod za protest bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.
- 1995 — Akcijom vojske Šri Lanke okončana najveća ofanziva tamilskih pobunjenika od 1987. godine. Tokom te akcije poginulo je najmanje 300 ljudi.
- 1999 — Na Kosovo i Metohiju stigao šef civilne administracije Ujedinjenih nacija, Bernar Kušner, a posle dolaska međunarodnih mirovnih snaga. Vojni zvaničnici su proglasili Kosovo i Metohiju jednim od najopasnijih mesta na svetu zbog velikog broja mina koje su postavile sve strane u ratu.
- 2000 — Zimbabve je ponovo uredio zakonom status crnih seljaka na farmama u posedu belaca.
- 2001 — Šeik Hasina, premijer Bangladeša, posle pet godina napustio svoj položaj. Na njemu se zadržao duže od svih svojih prethodnika.
- 2016 — Deo turske vojske je pokušao državni udar protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Rođenja
uredi- 1606 — Rembrant, holandski slikar i grafičar. (prem. 1669)
- 1707 — Franjo Ksaver Pejačević, hrvatski istoričar i teolog. (prem. 1781)
- 1718 — Aleksander Roslin, švedski slikar. (prem. 1793)
- 1892 — Valter Benjamin, nemački filozof, teoretičar kulture, sociolog, književni kritičar, prevodilac i esejista. (prem. 1940)
- 1910 — Aleksandar Tirnanić, srpski i jugoslovenski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 1992)
- 1918 — Bertram Brokhaus, kanadski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1994). (prem. 2003)[1]
- 1919 — Ajris Merdok, irska književnica i filozofkinja. (prem. 1999)
- 1922 — Leon M. Lederman, američki eksperimentalni fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1988). (prem. 2018)
- 1922 — Božidar Petrović, srpski arhitekta. (prem. 2012)
- 1924 — Petar Slovenski, srpski glumac, reditelj i radijski voditelj. (prem. 2002)
- 1928 — Slobodan Ž. Marković, srpski istoričar književnosti. (prem. 2015)[2]
- 1930 — Žak Derida, francuski filozof, začetnik dekonstruktivizma i jedan od glavnih predstavnika postmodernističkog pokreta. (prem. 2004)
- 1936 — Džordž Vojnovič, američki političar i senator. (prem. 2016)
- 1940 — Ivan Rastegorac, srpski pesnik i filmski kritičar. (prem. 2010)
- 1946 — Linda Ronstadt, američka muzičarka.
- 1949 — Karl Bilt, švedski političar i diplomata, premijer Švedske (1991—1994).
- 1952 — Teri O’Kvin, američki glumac.
- 1953 — Neda Arnerić, srpska glumica. (prem. 2020)
- 1954 — Mario Kempes, argentinski fudbaler i fudbalski trener.
- 1956 — Ijan Kertis, engleski muzičar, najpoznatiji kao frontmen i pevač grupe Joy Division. (prem. 1980)
- 1956 — Džo Satrijani, engleski muzičar, najpoznatiji kao gitarista.
- 1961 — Forest Vitaker, američki glumac, producent i reditelj.
- 1961 — Lolita Davidovič, kanadska glumica.
- 1963 — Brigit Nilsen, danska glumica, model i muzičarka.
- 1967 — Adam Sevidž, američki preduzetnik, stručnjak za specijalne efekte i TV voditelj.
- 1968 — Letisija Kalderon, meksička glumica.
- 1971 — Danijela Martinović, hrvatska pevačica.
- 1976 — Marko di Vajo, italijanski fudbaler.
- 1976 — Dijana Kriger, nemačko-američka glumica i model.
- 1976 — Huanfran, španski fudbaler.
- 1979 — Travis Fimel, australijski glumac i model.
- 1980 — Marija Veljković, srpska glumica i TV voditeljka.
- 1982 — Jovan Koprivica, srpski košarkaš.
- 1988 — Luis Ibanjez, argentinski fudbaler.
- 1988 — Kim Tili, francuski košarkaš.
- 1989 — Entoni Randolf, američko-slovenački košarkaš.
- 1990 — Dejmijan Lilard, američki košarkaš.
- 1990 — Tajler Hanikat, američki košarkaš. (prem. 2018)
- 1992 — Vejd van Nikerk, južnoafrički atletičar.
- 1992 — Strahinja Stojačić, srpski košarkaš.
- 1994 — Stefan Pot, srpski košarkaš.
- 2000 — Armin Đerlek, srpski fudbaler.
Smrti
uredi- 1291 — Rudolf I Habzburg, car Svetog rimskog carstva (1273—91) i osnivač dinastije Habzburgovaca (rođ. 1218)
- 1904 — Anton Pavlovič Čehov, jedan od najznačajnijih ruskih i svetskih dramskih pisaca i pripovedača (rođ. 1860)[3]
- 1919 — Herman Emil Fišer, nemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1902. godine (rođ. 1852)
- 1929 — Hugo fon Hofmanštal, austrijski pisac (rođ. 1874)
- 1948 — Džon Peršing, američki general (rođ. 1860)
- 1971 — Ljubiša Jovanović, pozorišni glumac (rođ. 1908)
- 1993 — Boža Ilić, srpski slikar (rođ. 1919)
- 1997 — Đani Versače, italijanski modni kreator (rođ. 1946)
- 2006 — Mladen Bata Vranešević, srpski muzičar, član grupe "Laboratorija zvuka" (rođ. 1947)
- 2012 — Selest Houm, američka glumica, dobitnica Oskara. (rođ. 1917)
- 2017 — Marjam Mirzahani, iranska matematičarka (rođ. 1977)
- 2017 — Martin Landau, američki glumac (rođ. 1928)
- 2018 — Dragutin Šurbek, jugoslovenski i hrvatski stonoteniser (rođ. 1946)
- 2018 — Branimir Babarogić, nekadašnji jugoslovenski fudbaler, fudbalski sudija i fudbalski radnik (rođ. 1951)
Praznici i dani sećanja
uredi- Srpska pravoslavna crkva slavi:
- Polaganje rize Presvete Bogorodice
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Prince Bira”. Pristupljeno 15. 7. 2020.
- ^ „PROF. DR SLOBODAN Ž. MARKOVIĆ”. fil.bg.ac.rs. Arhivirano iz originala 04. 02. 2022. g. Pristupljeno 4. 2. 2022.
- ^ „ČEHOV Anton Pavlovič”. Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta. Pristupljeno 22. 1. 2024.