16. april
датум
16. april (16.04) je 106. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (107. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 259 dana.
Događaji
urediapril | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
- 73 — Rimljani zauzimaju tvrđavu Masadu čime je okončan jevrejski ustanak (Judejski rat).
- 1346 — Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara. Proglašena srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.
- 1520 — U Španiji počinje pobune u Kastilji i Valenci protiv Karla V, cara Svetog rimskog carstva.
- 1521 — Martin Luter, protestantski reformator, došao je u grad Vorms da bi bio saslušan pred saborom u Vormsu.
- 1582 — Španski konkvistador Hernando de Lerma osnovao je naseobinu Salta u Argentini sa ciljem da bude ispostava između Buenos Ajresa i Lime (Peru).
- 1746 — Britanska vojska u bici kod Kalodena je porazila jakobitske pobunjenike, čime su otklonjene težnje dinastije Stjuart na britanski presto.
- 1780 — Osnovan je univerzitet Minster u Minsteru, Nemačka.
- 1818 — Senat Sjedinjenih Američkih Država je ratifikovao sporazum Rus-Bagot i time je određena granica sa Kanadom.
- 1854 — Josif Pančić dobija srpsko državljanstvo nakon dugo očekivanog otpusta iz austrougarskog. Tako stiče uslov da postane stalni profesor u Liceju u Beogradu.
- 1856 — Usvojena Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.
- 1910 — Po prvi put otvorena je, najstarija, zatvorena arena za hokej na ledu koja se i danas koristi, otvorena je u Bostonu i nosi ime Metjuz Arena.
- 1912 — Harijet Kvimbi postaje prva žena koja je preletela avionom preko Lamanša.
- 1917 — Vladimir Lenjin se vratio u Petrograd posle izgnanstva u Švajcarskoj.
- 1922 — Nemačka i Rusija su potpisali Rapalski sporazum kojim je Nemačka priznala sovjetsku Rusiju i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.
- 1944 — Saveznička avijacija je bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu.
- 1945 — Crvena armija je započela konačni napad na nemačke snage oko Berlina, sa skoro milion vojnika koji su se borili u bici za Zelovske visove.
- 1945 — Američke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.
- 1945 — Sovjetska podmornica je potopila nemački izbeglički brod Goja sa 7000-8000 putnika, što je preživelo 183 osobe.
- 1947 — U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo više od 580 ljudi u eksploziji broda sa 2100 metričkih tona amonijum-nitrata. To je jedna od najvećih ne-nuklearnih eksplozija.
- 1948 — U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.
- 1964 — Devet ljudi u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera „pljačke veka“ Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao „Skotland jardu“.
- 1970 — Pod snežnom lavinom koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima poginule 72 osobe.
- 1992 — Košarkaši Partizana savladali su Huventud u finalu Kupa evropskih šampiona sa 71:70.
- 1996 — Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis.
- 2001 — Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.
- 2002 — Vlada Holandije i načelnik Generalštaba vojske te zemlje podneli ostavke zbog zvaničnog holandskog izveštaja o Srebrenici, u kojem je ocenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose deo odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr oko 7.500 Muslimana.
- 2003 — U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.
- 2012 — Počelo je suđenje Andersu Beringu Brejviku u Oslu, Norveška. On je osuđen na 21 godinu zatvora za ubistvo 69 osoba na ostrvu Utoja.
- 2012 — Dobitnici Pulicerove nagrade su objavljeni i to je prvi put da od 1977 godine nijedna knjiga nije osvojila nagradu za Fikciju.
- 2013 — Zemljotres jačine 7,8 je pogodio pokrajinu Sistan i Beludžistan u Iranu, najjači zemljotres u poslednjih 40 godina u Iranu koji je ubio najmanje 35 osoba.
- 2021 — Raul Kastro se povukao sa mesta prvog sekretara Komunističke partije Kube.
Rođenja
uredi- 1844 — Anatol Frans, francuski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1921). (prem. 1924)[1]
- 1867 — Vilbur Rajt, američki pilot i konstruktor aviona. (prem. 1912)[2]
- 1889 — Čarli Čaplin, engleski glumac, komičar, scenarista, reditelj, producent i kompozitor. (prem. 1977)[3]
- 1893 — Federiko Mompu, španski kompozitor i pijanista. (prem. 1987)[4]
- 1896 — Tristan Cara, rumunski pesnik i esejista. (prem. 1963)[5]
- 1918 — Spajk Miligan, englesko-irski komičar, pisac, pesnik, dramaturg i glumac. (prem. 2002)[6]
- 1919 — Nila Pici, italijanska pevačica. (prem. 2011)[7]
- 1927 — Papa Benedikt XVI. (prem. 2022)[8]
- 1936 — Šaban Bajramović, srpski pevač, poznat kao Kralj romske muzike. (prem. 2008)[9]
- 1939 — Boris Dvornik, hrvatski glumac, reditelj i scenarista. (prem. 2008)[10]
- 1940 — Margareta II, kraljica Danske.
- 1941 — Neda Spasojević, srpska glumica. (prem. 1981)[11]
- 1942 — Frenk Vilijams, engleski biznismen, osnivač i vlasnik Formula 1 tima Vilijams. (prem. 2021)[12]
- 1947 — Karim Abdul Džabar, američki košarkaš.[13]
- 1947 — Li Kerslejk, engleski muzičar, najpoznatiji kao bubnjar i prateći pevač grupe Uriah Heep. (prem. 2020)
- 1950 — Dragan Mićalović, srpski glumac. (prem. 2017)[14]
- 1953 — Džej O. Sanders, američki glumac i dramaturg.[15]
- 1954 — Elen Barkin, američka glumica i producentkinja.[16]
- 1960 — Rafael Benitez, španski fudbaler i fudbalski trener.[17]
- 1960 — Pedro Delgado, španski biciklista.
- 1960 — Pjer Litbarski, nemački fudbaler i fudbalski trener.[18]
- 1961 — Doris Dragović, hrvatska pevačica.[19]
- 1964 — Esbjern Svenson, švedski džez pijanista. (prem. 2008)[20]
- 1965 — Džon Krajer, američki glumac, komičar i reditelj.[21]
- 1965 — Martin Lorens, američki glumac, komičar, muzičar, scenarista i producent.[22]
- 1966 — Jasna Đuričić, srpska glumica.[23]
- 1968 — Greg Bejker, američki glumac i muzičar.[24]
- 1971 — Nataša Zvereva, beloruska teniserka.[25]
- 1971 — Selena, američko-meksička muzičarka, glumica, model i modna dizajnerka. (prem. 1995)[26]
- 1972 — Končita Martinez, španska teniserka.[27]
- 1972 — Paolo Negro, italijanski fudbaler i fudbalski trener.[28]
- 1973 — Ejkon, američko-senegalski muzičar, muzički producent i glumac.[29]
- 1977 — Fredrik Jungberg, švedski fudbaler i fudbalski trener.[30]
- 1978 — Igor Tudor, hrvatski fudbaler i fudbalski trener.[31]
- 1982 — Boris Dijao, francuski košarkaš.[32]
- 1982 — Džina Karano, američka glumica, fitnes model i takmičarka u mešovitim borilačkim veštinama.[33]
- 1983 — Džena Bruks, američka pornografska glumica.[34]
- 1983 — Džejsi Kerol, američko-azerbejdžanski košarkaš.[35]
- 1984 — Kler Foj, engleska glumica.[36]
- 1985 — Luol Deng, britansko-južnosudanski košarkaš.[37]
- 1985 — Vladimir Micov, srpski košarkaš.[38]
- 1985 — Benhamin Rohas, argentinski glumac i muzičar.[39]
- 1987 — Čenk Akjol, turski košarkaš.[40]
- 1987 — Aron Lenon, engleski fudbaler.[41]
- 1990 — Vangelis Mancaris, grčki košarkaš.[42]
- 1991 — Kejti Majli, američka plivačica.[43]
- 1991 — Nikola Pešaković, srpski košarkaš.[44]
- 1994 — Damir Fejzić, srpski tekvondista.[45]
- 1995 — Ivana Nikolić, srpska pevačica i plesačica, najpoznatija kao članica grupe Hurricane.[46]
- 1996 — Anja Tejlor Džoj, američko-argentinsko-britanska glumica i model.[47]
- 2002 — Sejdi Sink, američka glumica i model.[48]
Smrti
uredi- 69 — Oton, rimski car (32)[49]
- 924 — Berengar Furlanski, kralj Italije i car Svetog rimskog carstva
- 1485 — Vuk Grgurević, (Zmaj Ognjeni Vuk) titularni srpski despot i ugarski vojskovođa.
- 1828 — Francisko de Goja, španski slikar[50]
- 1850 — Meri Tiso, francuska vajarka (rođ. 1761)[51]
- 1859 — Aleksis Klerel Tokvil, francuski političar i istoričar.[52]
- 1879 — Berandet Subiru, čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj.
- 1899 — Manojlo Grbić, srpski istoričar i pisac (rođ. 1844)[53]
- 1947 — Rudolf Hes, oficir SS, komandant koncentracionog logora Aušvic. (rođ. 1900)[54]
- 1958 — Rozalind Frenklin, engleski naučnik. (rođ. 1920)[55]
- 1972 — Jasunari Kavabata, japanski pisac i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.(rođ. 1899)[56]
- 1975 — Sarvepali Radakrišnan, indijski filozof i državnik[57]
- 1988 — Halil al Vazir, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije
- 1991 — Dejvid Lin, engleski filmski reditelj. (rođ. 1908)[58]
- 2021 — Helen Makrori, engleska glumica. (rođ. 1968)[59]
Praznici i dani sećanja
urediReference
uredi- ^ „Anatole France | French writer | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Wright brothers | Biography, Inventions, Hometown, Plane, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Charles Chaplin”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Federico Mompou- Bio, Albums, Pictures – Naxos Classical Music.”. www.naxos.com. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Tristan Tzara | French author | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Spike Milligan”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Adionilla Negrini “Nilla” Pizzi (1919-2011) -...”. www.findagrave.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ John L. Allen (1. 9. 2001). Pope Benedict XVI: A Biography of Joseph Ratzinger. A&C Black. str. 1. ISBN 978-0-8264-1361-1.
- ^ „Saban Bajramovic”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Boris Dvornik”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Neda Spasojevic”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Remembering the life of Francis Owen Garbett”. beyondthedash.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Kareem Abdul-Jabbar”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Dragan Micalovic”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Jay O. Sanders”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Ellen Barkin”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Rafael Benítez - Manager profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Pierre Littbarski (Player)”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Doris Dragović – Biografija 2020, Visina, Težina, Godište” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Esbjörn Svensson”. Discogs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Jon Cryer”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Martin Lawrence”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Jasna Djuricic”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Greg Baker”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Fed Cup - Player Profile”. web.archive.org. 2008-04-08. Arhivirano iz originala 08. 04. 2008. g. Pristupljeno 2022-02-05. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. april 2008)
- ^ „Selena”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Fed Cup - Player Profile”. web.archive.org. 2010-03-01. Arhivirano iz originala 01. 03. 2010. g. Pristupljeno 2022-02-05. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. mart 2010)
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Paolo Negro (Player)”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Editors, Biography com. „Akon”. Biography (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Freddie Ljungberg - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Igor Tudor - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Boris Diaw Stats”. Basketball-Reference.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 20. 04. 2009. g. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Gina Carano”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Jenna Brooks”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „ACB.COM”. web.archive.org. 2012-02-03. Arhivirano iz originala 03. 02. 2012. g. Pristupljeno 2022-02-05. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. februar 2012)
- ^ „Claire Foy”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Luol Deng Info Page | NBA.com”. web.archive.org. 2011-11-25. Arhivirano iz originala 25. 11. 2011. g. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ j.t.d, ABA liga. „Vladimir Micov > Player : ABA League”. ABA Liga (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Benjamín Rojas”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Eurobasket. „Cenk Akyol Player Profile, Bakirkoy Basket, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Aaron Lennon”. soccerbase.com. Pristupljeno 4. 4. 2020.
- ^ „Evangelos Mantzaris”. FIBA. Pristupljeno 26. 10. 2020.
- ^ „Katie Meili”. www.teamusa.org.
- ^ Eurobasket. „Nikola Pesakovic Player Profile, Kralovsti sokoli Hradec Kralove, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „TaekwondoData”. TaekwondoData (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Ivana Nikolić Biografija”. Biografija.org (na jeziku: srpski). 2020-12-26. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Anya Taylor-Joy”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Sadie Sink”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Otho | Roman emperor | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Francisco Goya | Biography, Art, Paintings, Etchings, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ Nafziger, George F. (2002). Historical Dictionary of the Napoleonic Era. New York: Scarecrow. str. 281. ISBN 978-0-81084-092-8.
- ^ „Alexis de Tocqueville | French historian and political writer | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Prota Manojlo Grbić”. SRPSKA ISTORIJA (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Rudolf Höss”. www.jewishvirtuallibrary.org. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Rosalind Franklin | Biography, Facts, & DNA | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Kawabata Yasunari | Japanese author | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Sarvepalli Radhakrishnan | president of India | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „David Lean”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
- ^ „Helen McCrory”. IMDb. Pristupljeno 2022-02-05.
Spoljašnje veze
urediVidi još
urediReference
uredi