Jugosloveni (narod)

Jugosloveni, takozvani sinkretistički „sedmi“ narod Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Priznati su kao posebna popisna kategorija na popisu stanovništva 1961. godine. Kao Jugosloveni su se izjašnjavali pripadnici različitih naroda i narodnosti, koji su živeli u Kraljevini Jugoslaviji, Socijalističkoj Jugoslaviji i krnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Ovakvo nacionalno izjašnjavanje je predstavljalo drugačiji oblik nacionalne samoidentifikacije, od onog koji je bio dominantan u tadašnjoj Jugoslaviji. Dakle, nacionalna pripadnost se u ovom slučaju radije identifikovala sa državljanstvom, nego sa etničkim poreklom.

Jugosloveni
Jugosloveni
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
|80x80px|]]
Ukupna populacija
oko 440.000
Regioni sa značajnom populacijom
 SAD327.131 (2010) [1]
 Kanada48.320 (2011) [2]
 Australija26.883 (2011) [3]
 Srbija27.143 (2022)[4]
 Bosna i Hercegovina2.570 (2013)[5]
*  Republika Srpska1.622 (2013) [6][a]
 Crna Gora1.154 (2011) [7]
 Slovenija527 (2002) [8]
 Hrvatska331 (2011) [9][10][11]
Jezici
pretežno srpskohrvatski i engleski, takođe makedonski, slovenački, mađarski, romski i drugi jezici prisutni na teritoriji bivše Jugoslavije.
Religija
uglavnom ateizam, katolicizam, islam i pravoslavlje, kao i druge religije prisutne na jugoslovenskom prostoru.
Srodne etničke grupe
drugi narodi prisutni na jugoslovenskom prostoru.
Slični narodi
Sovjeti, Čehoslovaci, Švajcarci, Belgijanci, Amerikanci, Kanađani, Australijanci, Indijci itd.

Istorija uredi

Prvi put Jugosloveni se spominju kao nacija, kad je kralj Aleksandar I Karađorđević proglasio 1929. kraljevinu Jugoslaviju i proklamovao postojanje Jugoslovena kao jedne nacije sa tri plemena.

Pojam Jugoslovena je slovenski primer za "švajcarski" tip nacije. Nacionalni identitet pripaja se državi a ne narodnom poreklu; Jugosloven je mogao biti svako ko nije hteo da se deklariše po nacionalnosti.

Ovakvo nacionalno izjašnjavanje je kulminiralo na popisu stanovništva 1981. godine, kada je u Jugoslaviji popisano čak 1.219.000 Jugoslovena, posle čega se broj pripadnika ove nacije smanjuje. Pošto su se kao Jugosloveni najviše izjašnjavali pripadnici južnoslovenskih nacija (Srbi, Crnogorci, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Muslimani), ovu naciju možemo takođe smatrati južnoslovenskim narodom. U vreme postojanja SFRJ, Jugosloveni su uglavnom govorili srpskohrvatskim, makedonskim i slovenačkim jezikom. Po veroispovesti, Jugosloveni su bili ateisti, pravoslavni, katolici, muslimani, itd.

Popisi stanovništva uredi

Popisi stanovništva iz 1961, 1971, 1981. i 1991. pokazuju da je povećanje broja Jugoslovena u Hrvatskoj povezano sa velikim padom broja Srba dok se u Srbiji isti proces može povezati sa promenama u broju hrvatskog stanovništva. U Hrvatskoj je Srba bilo 626.000 1971. i 531.000 1981, a broj Hrvata je tokom tog perioda narastao, kao i višestruko broj Jugoslovena sa 84.000 na 379.000. Najveći procentualni i brojčani porast broja Jugoslovena a pada Srba, u Hrvatskoj se desio od 1971. godine, za vreme Maspok-a i izmene Ustava SFRJ 1974. godine, a to je došlo do izražaja na popisu 1981. godine. U isto vreme, u Srbiji je 1971. zabeleženo 184.913 Hrvata, 1981. 149.368, a 1991. tek 105.406, dok se broj Jugoslovena povećao sa 123.824 na 323.555, a Srba sa 6.016.811 na 6.446.595.

Rast broja Jugoslovena i pripadnika najbrojnijih naroda u dvema najvećim republikama tadašnje SFRJ, rezultat je dvaju paralelnih procesa: sa jedne strane, broj Jugoslovena najviše je rastao u etnički najmešanijim područjima (Vojvodina i Slavonija) gde je istorijski pripadanje naciji bilo manje važno od osećaja pripadnosti zajednici (pa tako i državi - ​​Jugoslaviji), a sa druge strane sve veći razvoj nacionalizma u Srbiji i Hrvatskoj je Jugoslovene srpskog i hrvatskog porekla izdvajao iz jugosloveskog korpusa i uvodio u nacionalne.

U Bosni i Hercegovini je broj Jugoslovena na popisima varirao, broj Srba i Hrvata konstantno opadao, dok su Muslimani (Bošnjaci) beležili kontinuiran rast. Razlog ovakvom razvoju događanja treba tražiti u tome da je preimenovanje Musliman relativno novo, te da se u pojedinim popisima stanovništva proces nacionalnog identifikovanja kod mnogih pojedinaca menjao, pa su se jednom osećali kao pripadnici srpskog ili hrvatskog naroda, sledeći put su se izrazili kao Jugosloveni, a mnogi su tek kasnije prihvatili bošnjački nacionalni identitet. Od ukupnog broja u socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini, naročito na popisima iz 1971. i 1991. godine, velika većina izjašnjenih Jugoslovena su bili etnički Srbi koji su živeli u urbanim, gradskim sredinama.

U drugim republikama SFRJ, na broj pripadnika jugoslovenske „nacije“ i drugih naroda, više su uticali drugi faktori nego udeo Srba i Hrvata - u Sloveniji doseljavanje iz drugih republika, u Crnoj Gori nedoumice oko pripadnosti crnogorskom ili srpskom etničkom korpusu, u Makedoniji visok priraštaj Albanaca i osećaji „ugroženosti“ kod etničkih Makedonaca.

Prema popisu stanovništva iz 1981. godine, najveći broj Jugoslovena živeo je u Srbiji (36%) i Bosni i Hercegovini (26%).

Jugosloveni danas uredi

Nakon raspada Jugoslavije većina Jugoslovena se opet deklarisala prema etničkom poreklu, ali neki se još uvek izjašnjavaju kao Jugosloveni.

Tako je, prema popisu stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji je živelo 27.143 Jugoslovena, od toga 12.438 u Vojvodini, 10.499 u regionu Beograda i 4.206 u užoj Srbiji bez Beograda.

Prema popisu stanovništva iz 2011, u Crnoj Gori je registrovano 1.154 Jugoslovena.

Broj Jugoslovena u Hrvatskoj je malen. U zadnjem popisu stanovništva (2011) zabeleženo ih je svega 331.

U novembru 2009. u Subotici je osnovan inicijativni odbor za osnivanje nacionalnog veća Jugoslovena u Republici Srbiji[12], pri čemu je njihov predstavnik naglasio da je njihov jezik srpskohrvatski.

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Institucije Republike Srpske, ne priznaju rezultate, prikazane od strane Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ali ne planiraju izdati sopstvene podatke za ovu popisnu kategoriju.

Reference uredi

  1. ^ U.S. Census Bureau, 2010 American Community Survey Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. decembar 2016) factfinder.census.gov (jezik: engleski)
  2. ^ Yugoslavs Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. avgust 2013) (na engleskom) Kanadska enciklopedija Vladislav A. Tomoviç
  3. ^ Fact Sheets, Ancestry – Serbian (na engleskom) Australski zavod za statistiku 16.08.2012
  4. ^ Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022.
  5. ^ „Rezultati Popisa 2013, Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. Agencija za statistiku BiH. Pristupljeno 26. 11. 2017. 
  6. ^ „Rezultati Popisa 2013, Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. Agencija za statistiku BiH. Pristupljeno 25. 4. 2017. 
  7. ^ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011. godine Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT
  8. ^ Prebivalstvo po narodni pripadnosti, Slovenija, popisi 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 in 2002 Statistički ured Republike Slovenije
  9. ^ 1. Stanovništvo prema narodnosti – Detaljna Klasifikacija – Popis 2011. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
  10. ^ Balkans: ces nostalgiques de la Yougoslavie de Tito (na francuskom) Rue89. Marc Etcheverry; 12.12.2010
  11. ^ Balkan: o nostalgičarima Titove Jugoslavije Udruženje "Naša Jugoslavija". Mark Ečeveri
  12. ^ Autor javno112. Đorđe Dragojlović: Jugoslaveni žele biti nacionalna manjina u Srbiji., Novinarski portal Dalje.com, Čitaj dalje d.o.o., Zagreb, 27. novembra 2009. u 13:18

Spoljašnje veze uredi