Korisnik:TheStefan12345/Sadržaj/Glasanje1
|
Izabrani članak
![beta-1 adrenoceptor (cartoon) bound to isoprenaline](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/2Y03_%28ADRB1_bound_to_isoprenaline%29.png/150px-2Y03_%28ADRB1_bound_to_isoprenaline%29.png)
G protein spregnuti receptori (GPCR), takođe poznati kao sedam-transmembranski domen receptori, 7TM receptori, heptaheliksni receptori, serpentinski receptori, i G protein-vezani receptori (ГПЛР), sačinjavaju veliku proteinsku familiju transmembranskih receptora koji reaguju na molekule izvan ćelije i aktiviraju unutrašnje puteve prenosa signala. Krajnji rezultat je ćelijski odgovor. G protein spregnuti receptori su prisutni samo kod eukariota, što obuhvata kvasac, hoanoflagelate, i životinje. Ligandi koji se vezuju i aktiviraju ove receptore su: na svetlost senzitivna jedinjenja, mirisi, feromoni, hormoni, i neurotransmiteri. Oni variraju po veličini od malih molekula do peptida, i do velikih proteina. G protein spregnuti receptori imaju učešća u mnogim bolestima, i stoga su biološka meta za preko 30% svih modernih lekova.
Postoje dva osnovna načina prenosa signala posredstvom G protein spregnutih receptora: cAMP signalni put i fosfatidilinozitolni signalni put. Kad se ligand veže za GPCR, on izaziva konformacionu promenu receptora, što omogućava receptoru da deluje kao faktor razmene guanin nukleotida (GEF). Nakon vezivanja liganda, GPCR može da aktivira vezani G-protein putem zamene za njega vezanog GDP-a sa GTP-om.
Da li ste znali?
- … da je persijski vladar Darije I (na slici) prvi uveo princip štafete?
- … da se poslednji atinski kralj zvao Kodro?
- … da je Ognjeslav Kostović Stepanović napravio prvi cepelin, 20 godina pre Cepelina?
- … da je Marko Tulije Ciceron dobio ime od latinske reči cicero koja označava biljku leblebija?
- … da se Koka-kola u početku mogla kupiti jedino u apoteci?
- … da se prvi avion koji su konstruisali braća Rajt zvao Flajer?
- … da je internet pretraživač Jahu dobio ime po liku iz knjige Guliverova putovanja Džonatana Svifta?
Vesti
- 26. jun — Australijski novinar i aktivista Džulijan Asanž (na slici) pušten je na slobodu, pošto se nagodio sa Sudom u SAD.
- 23. jun — U koordinisanim terorističkim napadima u Dagestanu u Rusiji poginulo je 26 ljudi uključujući napadače.
- 11. jun — Potpredsednik Malavija Saulos Čilima i devet drugih putnika poginulo je u avionskoj nesreći.
- 8. jun — U Beogradu održan je prvi Svesrpski sabor. Nekoliko desetina institucija Republike Srbije i Republike Srpske potpisalo je dokumenta o saradnji, kao i Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.
- 8. jun — Zlatan Ibrahimović je zvanično završio reprezentativnu karijeru na prijateljskoj utakmici Srbija — Švedska.
- 6. jun — Danska, Grčka, Pakistan, Panama i Somalija izabrane za nove nestalne članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, sa dvogodišnjim mandatom počev od januara 2025.
- 19. maj — Predsednik Irana Ebrahim Raisi nastradao je u helikopterskoj nesreći kod grada Varzakana na severu Irana.
Na današnji dan…
- 1098 — Krstaši u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.
- 1389 — Osmanska vojska predvođena sultanom Muratom I sukobila se sa srpskom vojsku predvođenom knezom Lazarom u boju na Kosovu. (na slici)
- 1902 — SAD od Francuske kupile, za 40 miliona dolara, koncesiju za gradnju Panamskog kanala.
- 1914 — Pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu je ubio austrougarskog nadvojvodu i prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju.
- 1919 — Potpisan je Versajski sporazum između Nemačke i saveznika, kojim je formalno završen I svetski rat.
- 1921 — Usvojen je Vidovdanski ustav, kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom s dinastijom Karađorđević.
- 1948 — Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena iz Informacionog biroa komunističkih partija.
VikipedijaVikipedija je projekat enciklopedije otvorenog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci uz pomoć viki softvera. Projekat je započet 15. januara 2001. godine i njime rukovodi Zadužbina Vikimedije. U ovom trenutku Vikipedija ima više od 20 miliona članaka na preko 270 jezika, od čega je preko 4 miliona napisano na engleskom i preko 180.000 članaka na srpskom jeziku. |
DoprinosiČlanke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice. Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru. |
ZajednicaDo sada je na Vikipediji na srpskom jeziku 374.879 korisnika otvorilo nalog, a od toga su 932 aktivna. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina. Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka. |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Wikimedia-logo.svg/45px-Wikimedia-logo.svg.png)