17. mart
датум
17. mart (17.03) je 76. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (77. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 289 dana.
Događaji uredi
mart | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
- 45. p. n. e. — Julije Cezar je u bici kod Munde naneo težak poraz vojsci pompejevaca Tita Labijena, Publija Acija Vara i Gneja Pompeja Mlađeg .
- 1190 — U Jorku u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.
- 1526 — Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva.
- 1649 — Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.
- 1861 — Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.
- 1921 — U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.
- 1944 — Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.
- 1945 — Ludendorfov most u Remagenu se srušio deset dana pošto su ga zauzeli Amerikanci.
- 1948 — Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i zemlje Beneluksa potpisali su Briselski ugovor o osnivanju Zapadnoevropske unije.
- 1958 — Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje „Vangard I“, drugi američki satelit.
- 1963 — U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.
- 1968 — Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukob između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.
- 1968 — Pronađeno je više od 6.000 mrtvih ovaca uginulih kao posledica testiranja nervnog gasa u Skal Veliju u Juti.
- 1969 — Golda Meir, blizak saradnik Davida Ben-Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena-premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.
- 1973 — Kambodžanski vazduhoplovni oficir je ukradenim avionom bombardovao predsedničku palatu u Pnom Penu. Predsednik Lon Nol je ostao živ, ali je poginulo najmanje 20 ljudi.
- 1991 — Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.
- 1992 —
- Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske ambasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.
- Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.
- 1995 — Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv predsednika Hejdara Alijeva predvodio je zamenik ministra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.
- 1996 — Talas pljački i paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.
- 1998 — Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista i reformator, postao je premijer Kine.
- 1999 — Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimske olimpijske igre 2002. u Solt Lejk Sitiju.
- 2000 — U Ugandi 530 ljudi, članova sekte „Deset božijih zapovesti“, izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.
- 2002 — Petoro ljudi je ubijeno, a 45 ranjeno kada su dvojica napadača ubacila bombe u protestantsku crkvu u diplomatskom naselju u Islamabadu, u Pakistanu. Većina ubijenih i ranjenih bili su stranci.
- 2003 — U 13-minutnom govoru iz Bele kuće predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima ili će se suočiti sa ratom.
- 2004 — Na Kosovu izbile masovne demonstracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 29 crkava i manastira, a više stotina Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.
Rođenja uredi
- 1473 — Džejms IV od Škotske, kralj Škotske. († 1513)[1]
- 1834 — Gotlib Dajmler, nemački inženjer, konstruktor prvog automobilskog benzinskog motora. († 1900)[2]
- 1847 — Jovan Paču, srpski lekar, kompozitor i pijanista. († 1902)[3]
- 1894 — Slavko Vorkapić, srpsko-američki filmski teoretičar, montažer i reditelj. († 1976)[4]
- 1897 — Milan Ajvaz, srpski glumac. († 1980)[5][6]
- 1904 — Pavle Marganović, jedan od sedam sekretara SKOJ-a. († 1929)[7]
- 1918 — Ratko Čolić, srpski fudbaler. († 1999)[8]
- 1920 — Šeik Mudžibur Rahman, bengalski političar, osnivač Narodne Republike Bangladeš. († 1975)[9]
- 1928 — Junis Gejson, engleska glumica. († 2018)[10]
- 1935 — Vladica Popović, srpski fudbaler i fudbalski trener. († 2020)[11]
- 1938 — Rudolf Nurejev, ruski baletan, koreograf i glumac. († 1993)[12]
- 1939 — Đovani Trapatoni, italijanski fudbaler i fudbalski trener.[13]
- 1951 — Kurt Rasel, američki glumac.[14]
- 1955 — Gari Sinis, američki glumac, reditelj i muzičar.[15]
- 1956 — Saša Habić, srpski muzičar, muzički producent i kompozitor.[16]
- 1964 — Rob Lou, američki glumac, reditelj i producent.[17]
- 1968 — Dragan Marinković Maca, bosanskohercegovački glumac.[18]
- 1970 — Florin Radučoju, rumunski fudbaler.[19]
- 1974 — Aleksandra Ivošev, srpska strelkinja.[20]
- 1976 — Alvaro Rekoba, urugvajski fudbaler.[21]
- 1977 — Tamar Brakston, američka muzičarka i glumica.[22]
- 1979 — Danil Akls, američka glumica i model.
- 1979 — Stormi Danijels, američka pornografska glumica.[23]
- 1979 — Koko Ostin, američka glumica, plesačica i model.[24]
- 1981 — Kajl Korver, američki košarkaš.[25]
- 1983 — Raul Meireles, portugalski fudbaler.[26]
- 1985 — Stanija Dobrojević, srpsko-američki model i pevačica.
- 1986 — Džeremi Pargo, američki košarkaš.[27]
- 1986 — Edin Džeko, bosanskohercegovački fudbaler.[28]
- 1988 — Grajms, kanadska muzičarka.[29]
- 1989 — Šindži Kagava, japanski fudbaler.[30]
- 1989 — Neven Majstorović, srpski odbojkaš.[31]
- 1990 — Hozijer, irski muzičar.[32]
- 1992 — Džon Bojega, engleski glumac.[33]
- 1996 — Nemanja Ćalasan, srpski fudbaler.[34]
- 1996 — Aleksandra Crvendakić, srpska košarkašica.[35]
- 1997 — Kejti Ledeki, američka plivačica.[36]
- 1998 — Uroš Račić, srpski fudbaler.[37]
- 2001 — Ivan Ilić, srpski fudbaler.[38]
Smrti uredi
- 180 — Marko Aurelije, rimski filozof i car. (rođ. 121)[39]
- 493 — Sveti Patrik, svetac zaštitnik Irske.
- 1758 — Stanislav Vukolajev Radonjić, crnogorski guvernadur, umro u Sankt Peterburgu, sahranjen uz najveće počasti ruskog dvora (carice Jelisavete) na groblju Hrama Aleksandra Nevskog. Na grobu se nalazi zvanični grb porodice guvernadura Radonjića. (rođ. 1690)[40]
- 1890 — Mita Rakić, srpski književnik. (rođ. 1846).[41]
- 1906 — Avram Đukić, srpski istoričar. (rođ. 1844)[42]
- 1914 — Antun Gustav Matoš, hrvatski pesnik, novelista, feljtonista, esejista i putopisac. (rođ. 1873)[43]
- 1929 — Antoni Lange, poljski književnik, filozof, novinar i prevodilac (rođ. 1863)
- 1942 — Nada Dimić, partizanka i narodni heroj. (rođ. 1923)[44]
- 1956 — Irena Kiri, francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar. (rođ. 1897)[45]
- 2002 — Van Tien Dung, komandant severno-vijetnamskih snaga. (rođ. 1917)[46]
- 2021 — Dik Hojt, maratonac i trijatlonac koji je na takmičenjima gurao svog sina s invaliditetom Rika (Tim Hojt). (rođ. 1940)
Praznici i dani sećanja uredi
Sveti Patrik, zaštitnik Irske.
Reference uredi
- ^ „James IV | king of Scotland | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Gottlieb Daimler | German engineer and inventor | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „PAČU Jovan”. MUZIČKO SVEZNANjE (na jeziku: srpski). 2014-10-31. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Slavko Vorkapich”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Milan Ajvaz”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „AJVAZ Milan”. snp.org.rs. Pristupljeno 18. 1. 2024.
- ^ „Pavle Marganović - Komunistička partija”. www.kp.rs. Arhivirano iz originala 29. 01. 2022. g. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Čolić Ratko”. reprezentacija.rs (na jeziku: engleski). 2009-12-01. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Mujibur Rahman | Biography, Family, & Assassination | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Eunice Gayson”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ Admin (2020-08-09). „Popović Vladimir”. reprezentacija.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Rudolf Nureyev | Biography, Ballets, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Italy - G. Trapattoni - Profile with news, career statistics and history - Soccerway”. int.soccerway.com. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Kurt Russell”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Gary Sinise”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Saša Habić”. frontend (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 01. 2022. g. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Rob Lowe”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Dragan Marinkovic”. IMDb. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Florin Răducioiu (Player)”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Aleksandra IvoÅ¡ev Bio, Stats, and Results | Olympics at Sports-Reference.com”. web.archive.org. 2020-04-18. Arhivirano iz originala 18. 04. 2020. g. Pristupljeno 2022-01-30. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. април 2020)
- ^ „Álvaro Recoba - Player profile”. www.transfermarkt.com (на језику: енглески). Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Tamar Braxton”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Stormy Daniels”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Coco Austin”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Kyle Korver Stats”. Basketball-Reference.com (на језику: енглески). Архивирано из оригинала 04. 04. 2013. г. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Raul Meireles | Football Stats | Fenerbahce | Age 38 | Soccer Base”. www.soccerbase.com. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „PARGO, JEREMY - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Приступљено 2022-01-30.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Edin Džeko (Player)”. www.national-football-teams.com (на језику: енглески). Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Grimes”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Shinji Kagawa - Player profile 21/22”. www.transfermarkt.com (на језику: енглески). Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Neven Majstorović - OSSRB - Odbojkaški savez Srbije”. web.archive.org. 2016-10-12. Архивирано из оригинала 12. 10. 2016. г. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Hozier”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „John Boyega”. IMDb. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Serbia - N. Ćalasan - Profile with news, career statistics and history - Soccerway”. int.soccerway.com. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Aleksandra Crvendakic | EuroCup Women (2015) | FIBA Europe”. www.fibaeurope.com. Приступљено 2022-01-30.
- ^ „Katie Ledecky - Swimming - Olympic Athlete | London 2012”. archive.is. 2012-12-08. Архивирано из оригинала 08. 12. 2012. г. Приступљено 2022-01-30. Архивирано 2012-12-08 на сајту Archive.today
- ^ „Uros Racic - Player profile 21/22”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Ivan Ilic - Player profile 21/22”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Marcus Aurelius | Biography, Meditations, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „17. mart Događaji, Rođenja, Smrti, Praznici i dani sećanja, Vikipedija”. Wiki (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 01. 2022. g. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „Mita Rakić”. Srpska enciklopedija (na jeziku: srpski). 2017-11-29. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ Vojvodiny, Rádiodifúzna ustanovizeň VojvodinyRádio-televízia. „Vremeplov: Preminuo Avram Đukić”. Rádio-televízia Vojvodiny. Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 481.
- ^ „Nada Dimić – narodna heroina”. Srpsko Narodno Vijeće - SNV (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „The Nobel Prize in Chemistry 1935”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-30.
- ^ „General Van Tien Dung”. The Independent (na jeziku: engleski). 2002-03-20. Pristupljeno 2022-01-30.