Sjajni članci

Danas je sreda, 22. maj 2024

Izabrane godišnjice za decembar
uredi

IČ-Vazduhoplovna medicina

 
Međunarodni simbol vazduhoplovne medicine

Vazduhoplovna medicina je grana preventivne medicine i medicine rada i značajna komponenta vazduhoplovne bezbednosti i kosmičkih istraživanja.

Vazduhoplovna medicina proučava, uticaj letenja vazduhoplova i sredine u kojoj se ono obavlja na organizam pilota, astronauta pratećeg vazduhoplovnog osoblja, padobranaca, putnika u vazdušnom transportu, i u praksi primenjuje specifične metode preventivno medicinske zaštite u sprečavanju negativnog uticaja letenja i boravka u svemiru na život i zdravlje čoveka i nastanak vanrednih događaja i katastrofa, koje karakteriše veliki gubitak ljudskih života, materijalnih dobara i poremećaj ekoloških sistema.

I pored postojanja mnogih problema, i visoko rizičnih situacija, sa kojima se svakodnevno, u svom okruženju, susreću pripadnici avijacije i astronauti za vreme boravka u zemljinoj atmosferi i svemiru, lekari vazduhoplovne medicine su samo deo mnogih visoko obučenih pojedinaca koji rade na minimiziranju mnogih nuspojava u vazduhoplovstvu i svemirskim istraživanjima, tako da čovek može i dalje da ima nadmoć u vazdušnom prostoru.


{{IČ-Vazduhoplovna medicina}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Makartizam

 
Propagandni strip iz 1947. koji upozorava na komunističku pretnju.

Makartizam (engl. McCarthyism) je praksa iznošenja optužbi za nelojalnost, subverzivnost i izdaju bez uzimanja u obzir postojanja dokaza. Izraz vodi poreklo iz perioda u istoriji Sjedinjenih Država koji je poznat kao Druga crvena strava, a koji je okvirno trajao od kraja četrdesetih do kraja pedesetih godina dvadesetog veka, i bio poznat po strahu od komunističkog uticaja na američke institucije i špijunaže od strane sovjetskih agenata. Prvobitno, izraz je nastao kao kritika antikomunističkih hajki američkog senatora Džozefa Makartija, ali je uskoro dobio šire značenje. Danas se izraz makartizam koristi i za druge tipove bezobzirnih, nepotkrepljenih optužbi, kao i za demagoške napade na ličnost ili patriotizam političkih protivnika.

Tokom ere makartizma, nakon Drugog svetskog rata, na hiljade Amerikanaca su bili optuženi da su komunisti ili simpatizeri komunista, i bili podvrgnuti agresivnim istragama i saslušanjima pred vladinim ili privatničkim odborima, panelima, komitetima i agencijama. Glavna meta ovih sumnjičenja su bili zaposleni u državnom sektoru, u sektoru industrije zabave, prosvetari i sindikalni aktivisti.


{{IČ-Makartizam}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Artemida

 
Dijana Versajska, rimska kopija grčke skulpture koju je izradio Leohar

Artemida (grč. Άρτεμις) je bila grčka boginja lova, divljine, kao i gospodarica i zaštitnica divljači. Ona je najverovatnije bila drevno božanstvo koje su Grci usvojili kao boginju divljine. Prema švedskom mitologu prof. Martinu Nilsonu, Artemida je bila najpopularnija grčka boginja. U klasičnoj tradiciji bila je personifikovana sa planinama, drvećem, lovom i plesom, nimfama, decom i mladunčadima životinjâ. Po mišljenju drugih, ne samo da je uživala rasprostranjenost svoga kulta (naročito u Arkadiji, Kritu, Anadoliji i Velikoj Grčkoj), nego i njegovu dugu tradiciju koja seže duboko u prošlost i predstavlja predmet rasprave mnogih lingvista, poznavalaca linearnog pisma B.

Osim toga, postoje različite teorije u pogledu porekla i uvođenja njenog kulta u Grčku. U svetskoj naučnoj literaturi, istoričari religije koji se slažu s tim često uzimaju za tu pretpostavku dokaz postojanje jedne univerzalne praistorijske gospodarice životinjâ iz koje je kasnije proizašao Artemidin kult, za razliku od onih koji ukazuju na njeno originalno krićansko ili anadolijsko poreklo.


{{IČ-Artemida}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Aspergerov sindrom

 
Osobe sa AS-om često pokazuju intenzivno zanimanje za određenu stvar, kao što je, npr., fasciniranost ovog dečaka molekularnom strukturom

Aspergerov sindrom (engl. AS ili AD) jedan je od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra (engl. ASD) karakterizovan poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Takođe se naziva i Aspergerov poremećaj ili samo Asperger, mada, među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem. Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega, uopšteno, nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriterijumu nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se često javlja.

Sindrom je dobio ime po austrijskom pedijatru Hansu Aspergeru, koji je 1944. godine opisao decu koja očigledno imaju normalnu inteligenciju, ali im nedostaje veština neverbalne komunikacije, fizički su nespretna i ne pokazuju empatiju. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u međunarodnu klasifikaciju bolesti (engl. ICD) i dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (engl. DSM), ali su ipak ostala nerešena pitanja o njegovim aspektima.

Npr., postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od visoko funkcionalnog autizma (engl. HFA); delimično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.


{{IČ-Aspergerov sindrom}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Sandra Bulok

 
Sandra Bulok

Sandra Anet Bulok (engl. Sandra Annette Bullock, rođena 26. jula 1964. u Arlingtonu, Virdžinija, SAD) je američka filmska glumica, komičarka, producent i najplaćenija holivudska zvezda svih vremena.

Karijeru je počela krajem osamdesetih, igrajući u romantičnim komedijama. Najpoznatija je po filmovima Brzina, Ljubavne čarolije, Dok si ti spavao, Mis tajni agent i Dve nedelje za zaljubljivanje. Veridba i Gravitacija su njeni finansijski najuspešniji filmovi. Za ulogu u drami Mrtav ugao iz 2009. godine, najuspešnijem sportskom filmu svih vremena, osvojila je Zlatni globus za najbolju glavnu glumicu u drami i Oskara za najbolju glavnu glumicu. Ona je prva žena u istoriji čiji je film u Americi zaradio više od 200.000.000 dolara, i prva koja je iste godine proglašena za najbolju i najgoru glumicu Holivuda. Od njenih novijih komedija, pored Veridbe, poznata je i Žestoke devojke, finansijski najuspešnija komedija 2013. godine. Za ulogu u filmu Gravitacija, jednom od kritički i komercijalno najuspešnijih filmova svih vremena, Bulokova je bila nominovana za Nagradu BAFTA, Zlatni globus i Oskara za najbolju glavnu glumicu. Časopis Pipl proglasio je za ženu 2010. godine, kada je takođe proglašena za najveću filmsku zvezdu američkog Juga. Bulokova je 2012. upisana u Ginisovu knjigu rekorda kao najplaćenija glumica u istoriji filma, a na Forbsovoj listi najplaćenijih holivudskih zvezda, zauzela je prvo mesto i naredne dve godine – 2013. i 2014, sa zaradom od 51 milion dolara. Ona je bila najpopularnija glumica prve decenije dvadesetprvog veka, a često je navođena kao kraljica romantičnih komedija.


{{IČ-Sandra Bulok}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Nacionalna hokejaška liga

 
Grb NHL kige

Nacionalna hokejaška liga (NHL) (engl. National Hockey League—NHL; franc. Ligue nationale de hockey—LNH) profesionalna je organizacija u hokeju na ledu koju trenutno čini 30 klubova, od kojih je 7 iz Kanade i 23 iz SAD. Sedište lige je u Njujorku (SAD). NHL liga se smatra najjačom profesionalnom hokejaškom ligom na svetu, i jednom od najvećih profesionalnih sportskih asocijacija na teritoriji Angloamerike. Ekipa koja osvoji prvenstvo tradicionalno dobija trofej Stenli kupa koji je najstariji sportski trofej koji se dodeljuje u profesionalnom sportu na teritoriji Severne Amerike.

Liga je osnovana 26. novembra 1917. godine u Montrealu kao naslednik Nacionalne hokejaške asocijacije (NHA) koja je osnovana 8 godina ranije. Od početna 4 tima koliko se takmičilo 1917. godine, liga je iz godine u godinu napredovala i širila se do 30 franšiza koliko je danas aktivno u takmičenju. Tokom sezone 2008/09. zabeleženi su najveći prihodi u istoriji lige, od sponzora, TV prava i prodatih ulaznica za mečeve.


{{IČ-Nacionalna hokejaška liga}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Merkur

 
Kompozitni prikaz površine Merkura (u lažnoj boji)

Merkur je najmanja i najbliža planeta Suncu u Sunčevom sistemu, čiji orbitalni period traje oko 88 zemaljskih dana. Gledano sa Zemlje, Merkuru je potrebno skoro 116 dana da napravi jedan puni krug oko svoje orbite, što je mnogo brže nego kod i jedne druge planete. Upravo ova brzina revolucije Merkura je i bila razlog zbog kojeg je ta planeta dobila ime po starorimskom bogu trgovine i putovanja i glasniku bogova Merkuru (lat. Mercurius; grčki ekvivalent je Hermes).

Zbog gotovo nepostojanja atmosfere koja bi ublažila sunčevo zračenje, površina Merkura je izložena najintenzivnijim temperaturnim varijacijama među svim planetama Sunčevog sistema, koje se na području oko ekvatora kreću između -173 °C u toku noći i +427 °C u toku dana. Temperature na polovima su konstantno ispod -93 °C. Merkur je specifičan i po nagibu svoje ose jer ima najmanju vrednost među svim planetama Sunčevog sistema i iznosi svega 2,11′ (oko trideseti deo stepena), ali i po najizraženijem ekscentricitetu orbite. U fazi afela Merkur je čak 1,5 puta dalje od Sunca u odnosu na perihel. Prosečna udaljenost Merkura od Sunca je 0,387 AJ ili 57.910.000 km. Godišnja doba ne postoje u smislu godišnjih doba na Zemlji, što je posledica malog nagiba ose. Površina Merkura je izbrazdana brojnim kraterima meteorskog porekla i slična je površini Meseca, što navodi na zaključak da je sama planeta u geološkom stanju mirovanja više miliona godina.


{{IČ-Merkur}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Tur de Frans

 
Logo Tur de Fransa

Tur de Frans (franc. Tour de France) najpopularnija je biciklistička trka na svetu. Održava se svake godine u Francuskoj i zemljama okruženja, tokom jula meseca. Traje tri sedmice. Učesnici trke su samo elitne UCI vorld tur ekipe i nekoliko ekipa koje dobiju specijalni poziv. Tur de Frans je jedna od tri grand tur trke pored Điro d’Italije i Vuelta a Espanje. Prvi Tur de Frans je održan 1903. godine i od tada se održava svake godine, osim za vreme Prvog i Drugog svetskog rata.

Trka se obično održava u julu, a ruta je drugačija svake godine. Ide se u Alpe i Pirineje, a tradicionalni završetak trke je na Jelisejskim poljima u Parizu, etapa na kojoj se slavi kraj Tura, pije se šampanjac i proslavlja pobeda. Moderni Tur de Frans ima 21 etapu i dva dana odmora. Broj timova je između 20 i 22, sa po devet vozača u svakom timu. Vozač sa najboljim vremenom je lider trke i nosi žutu majicu; tu je zelena majica koje se dodeljuje lideru u klasifikaciji po poenima (poeni se skupljaju na kraju svake etape i na prolaznim ciljevima tokom etapa), a postoji i tačkasta majica za najboljeg vozača na brdskim ciljevima (brdski ciljevi podeljeni su u pet kategorija, ekstra kategorija donosi najviše bodova, zatim ciljevi prve, druge i treće kategorije, dok brdski cilj četvrte kategorije donosi samo 1 bod), te bela majica za najboljeg mladog vozača do 25 godina (računa se takođe vreme, pa najbolji mladi vozač može biti i pobednik trke). Etapne pobede donose veliki prestiž, pa tako svaki tim dolazi sa svojim sprinterom u cilju osvajanja što više etapa.


{{IČ-Tur de Frans}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Istorija Srba pre Nemanjića

 
Srpske kneževine na Balkanu i granice današnje Srbije

Istorija Srba pre Nemanjića obuhvata period srpske istorije u srednjem veku od dolaska Srba sa ostalim slovenskim plemenima na Balkan u prvoj polovini VII veka, do dolaska na vlast Stefana Nemanje tokom sedme decenije XII veka.

Posle dolaska na Balkan, Srbi su formirali nekoliko međusobno povezanih kneževina i naselili prostor od Jadrana do Save i od Cetine, Imotske župe (naseljene Hrvatima) i reke Vrbas na zapadu do dolina Ibra, Gruže, Ljiga, Jadra i Drine na istoku.

Sredinom IX veka, formira se jako državno središte u tadašnjoj Srbiji pod knezom Vlastimirom, koji je tokom trogodišnjeg rata uspeo da odbije bugarske napade. Početkom osme decenije IX veka, tokom vladavine njegovih potomaka, Srbi su primili hrišćanstvo.


{{IČ-Istorija Srba pre Nemanjića}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Lekari bez granica

 
Misije u toku: Kamp interno raseljenih lica u Ugandi

Lekari bez granica (franc. Médecins Sans Frontières, engl. Doctors Without Borders) međunarodna je humanitarna, nevladina organizacija koja pruža medicinsku pomoć žrtvama oružanih sukoba, epidemija i prirodnih ili veštački izazvanih katastrofa. Osim toga, ona nudi pomoć svima onima kojima je medicinska nega uskraćena ili teško dostupna zbog geografske udaljenosti, siromaštva ili etničke, političke i bilo koje druge marginalizacije. Poznati su po svojim projektima u ratom zahvaćenim područjima i zemljama u razvoju koje se suočavaju sa endemskim oboljenjima.

Organizaciju je osnovala grupa francuskih lekara 20. decembra 1971. godine. Širom sveta je poznata po svom nazivu na francuskom jeziku Médecins Sans Frontières ili skraćeno MSF. Sedište organizacije se nalazi u Ženevi, a u 20 država postoje njena predstavništva. Lekari bez granica deluju u preko 70 različitih zemalja. Svake godine oko 3.000 lekara, medicinskih sestara, sanitarnih stručnjaka i drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja odlazi na različite zadatke širom sveta. Sa druge strane, oko 1.000 stalno zaposlenih ljudi radi na angažovanju volontera, obezbeđivanju finansijskih sredstava itd. Privatni donatori obezbeđuju približno 80% finansijskog fonda organizacije, dok donacije vlada i korporacija osiguravaju ostatak. Na taj način se formira budžet koji godišnje iznosi oko 400 miliona američkih dolara. Godine 1999. dobili su Nobelovu nagradu za mir, a tri godine ranije i Nagradu za mir u Seulu.


{{IČ-Lekari bez granica}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Inhibitor enzima

 
Penicilin G i Streptomyces transpeptidaza

Inhibitor enzima je molekul koji se vezuje za enzim i umanjuje njegovu aktivnost. Pošto blokiranje enzimske aktivnosti može da uzrokuje uginuće patogena ili da koriguje metaboličku neuravnoteženost, stoga su mnogi lekovi inhibitori enzima. Inhibitori enzima se takođe koriste kao pesticidi. Nisu svi molekuli koji se vezuju za enzime inhibitori; aktivatori enzima se vezuju za enzime i povećavaju njihovu aktivnost, dok se enzimski supstrati vezuju i bivaju konvertovani do produkata u normalnom katalitičkom ciklusu enzima.

Vezivanje inhibitora može da spreči pristup supstrata enzimskom aktivnom mestu i/ili omete enzim pri katalizi biohemijske reakcije. Vezivanje inhibitora može da bude reverzibilno ili ireverzibilno. Ireverzibilni inhibitori obično reaguju sa enzimom i hemijski ga menjaju (npr. formiranjem kovalentne veze), te modifikuju ključne aminokiselinske ostatke neophodne za enzimatsku aktivnost. Nasuprot ovome, reverzibilni inhibitori se vezuju nekovalentno, te se različiti tipovi inhibicije javljaju zavisno od toga da li se inhibitori vezuju za enzim, za enzimsko-supstratni kompleks, ili za oboje.

Mnogi molekuli lekova su inhibitori enzima, tako da je njihovo otkrivanje i poboljšanje aktivna oblast istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski enzimski inhibitori se često vrednuju po svojoj specifičnosti (svom odsustvu vezivanja za druge proteine) i svojoj potentnosti (svojoj konstanti disocijacije, koja je indikator koncentracije neophodne za inhibiciju enzima). Visoka specifičnost i potentnost su preduslovi da lek ispoljava mali broj nuspojava i stoga nisku toksičnost. Enzimski inhibitori se isto tako javljaju u prirodi i učestvuju u regulaciji metabolizma.


{{IČ-Inhibitor enzima}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-F-16 fajting falkon

 
F-16 fajting falkon

F-16 fajting falkon (engl. F-16 Fighting Falcon) je američki višenamenski lovački avion, sa jednim turbomlaznim motorom. Razvila ga je korporacija General Dynamics, za potrebe Američkog ratnog vazduhoplovstva. Zamišljen je kao laki, dnevni lovac, a vremenom je transformisan u uspešni višenamenski masovni borbeni avion. U stvari, započet je kao eksperimentalni program, a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju, borbenog aviona multinacionalnog značaja. Proizvedeno je oko 4.400 primeraka, počevši od donošenja odluke 1976. godine, o serijskoj proizvodnji. U slučaju i da ih Američko ratno vazduhoplovstvo sasvim prestane kupovati, proizvodnja će se nastaviti, za inostrano tržište. General Dynamics je prodao ceo program F-16 fajting falkon (ceo posao), Lokidovoj korporaciji 1993. godine. Zatim je nastala nova firma Lokid Martin, posle Lokidovog spajanja sa Martin Marijetom 1995. godine.

F-16 fajting falkon je prioritetno avion za borbu u vazdušnom prostoru, sa brojnim revolucionarnim inovacijama, u odnosu na svoje prethodnike. Novine su dvostruka nastrešnica ulaza u usisnik (druga je strejk), naglašena jednodelna kupola poklopca kabine sa značajnim nadvišenjem iznad trupa za poboljšanje vidljivosti pilota, električne komande leta, podnošenje visokih opterećenja pilota u zavaljenom sedištu i sa smanjenom rezervom statičke stabilnosti, čime su poboljšane manevarske karakteristike aviona. Top M61 Vulkan, integrisan je u strukturu aviona, a spolja je obezbeđeno 11 linija za podvešavanje raznih borbenih tereta i dopunskih rezervoara goriva. F-16 Fajting falkon ima istorijsku ulogu u svetskoj vazduhoplovnoj istoriji, po uvedenom velikom broju novih tehnologija i sasvim novih prilaza u koncepciji i projektovanju borbenih aviona. Piloti interno nazivaju F-16 Fajting falkon „poskok”, pošto na njega asocira svojim izgledom.


{{IČ-F-16 fajting falkon}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Iron Maiden

 
Nastup grupe u Bersiju

Iron Maiden (transkr. Ajron mejden, prevod: Železna devica) engleska je hevi metal muzička grupa iz Lejtona (Istočni London). Bend je 1975. godine osnovao basista i glavni tekstopisac Stiv Haris. Od svoga osnivanja, bend je izdao trideset četiri albuma: petnaest studijskih albuma; jedanaest živih albuma; četiri EP-a i šest kompilacija.

Kao pioniri Novog talasa britanskog hevi metala, Iron Maiden je postigao svetski uspeh tokom osamdesetih godina 20. veka. Posle nekoliko promena postava, bend je počeo da prodaje seriju platininastih i zlatnih albuma. Ovo uključuje i albume The Number of the Beast iz 1982, Piece of Mind iz 1983, Powerslave iz 1984, video album Live After Death iz 1985, Somewhere in Time iz 1986, i Seventh Son of a Seventh Son iz 1988. koji su u SAD dobili platinasti tiraž. Bend je trenutno u procesu oživljavanja popularnosti, sa njihovim albumom A Matter of Life and Death iz 2006. koji je dostigao deveto mesto na Billboard 200 listi i četvrto mesto na listi UK-a. Njihov najnoviji album The Final Frontier je izdat širom sveta 16. i 17. avgusta 2010. godine, dostignuvši prvo mesto u 40 različitih zemalja i dobivši uglavnom pozitivne kritike. Druga pesma toga albuma „El Dorado“ pobedila je u kategoriji Najbolja metal izvedba na 53. dodeli Gremi nagrada.

Smatra se za jedan od najboljih hevi metal bendova. Bend je dobio Ajvor Novelo nagradu za internacionalno dostignuće 2002. godine i takođe su primljeni u Holivudskom rok šetalištu na Sanset bulevaru, tokom turneje po SAD 2005. godine. Od oktobra 2009. godine, bend je odsvirao više od 2000 koncerta. Tokom najvećeg dela trajanja bend prati njihova maskota Edi. Edi se pojavio na skoro svim njihovim omotima albuma i singlova, kao i na koncertima.


{{IČ-Iron Maiden}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



Sjajni članci