Mira Banjac
Mirjana Mira Banjac (Erdevik, 4. novembar 1929) srpska je glumica. Smatra se jednom od najvećih zvezda jugoslovenske i srpske kinematografije.[1][2][3][4]
Mira Banjac | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Puno ime | Mira Banjac | ||||||||||||
Datum rođenja | 4. novembar 1929. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Erdevik, Kraljevina Jugoslavija | ||||||||||||
Prebivalište | Novi Sad | ||||||||||||
Državljanstvo | Srbija | ||||||||||||
Porodica | |||||||||||||
Supružnik | Andreja Jovanović | ||||||||||||
Deca | 1 | ||||||||||||
Rad | |||||||||||||
Aktivni period | 1949—danas | ||||||||||||
Bitna uloga | Spasenija Pašanović (Čuvar plaže u zimskom periodu) Nata (Lov u mutnom) Majka Sena (Sjećaš li se Doli Bel?) Katica (Radovan III) Petrova majka (Varljivo leto ’68) Danica Čvorović (Balkanski špijun) Milada (Lepota poroka) Baba Roska (Porodično blago, Bela lađa) Veljina majka (Lepa sela lepo gore) Ružica Sinđelić (Vratiće se rode) Mileva (Ne naginji se van) Saveta Govedarević (Šesta brzina, Priče iz radionice) Madam Deni (Igra sudbine) Olga Aslanova (Zakopane tajne) | ||||||||||||
Veza do IMDb-a | |||||||||||||
|
Nakon petnaest godina rada u pozorištima, i to najviše u Srpskom narodnom u Novom Sadu, Mira se 1960—ih postepeno okreće malim i velikim ekranima, i već sedamdesetih njen umetnički izraz doživljava pravu ekspanziju, kroz čak 44 filmska i televizijska ostvarenja u vremenu između 1970. i 1979. godine. Iz tog perioda ističe se njena uloga u klasiku Čuvar plaže u zimskom periodu, koja joj je donela slavu širom bivše Jugoslavije. Ništa manje radnih osamdesetih doživljava vrhunac u karijeri, uglavnom sa ulogama malih ljudi običnih sudbina, fabričkih radnica, majki sa periferije, a sve jakih, nesalomivih žena iz naroda, koje grade i nose socijalistički sistem.[5][2] Među njima se ističu uloge u predstavi Radovan III, u filmovima Lov u mutnom, Sjećaš li se Doli Bel, Varljivo leto ’68, Balkanski špijun, u kome je odigrala svoju najčuveniju Danicu Čvorović,[6] zatim Jagode u grlu, Vukovar, jedna priča, Lepa sela lepo gore, Nož i druge. Početkom milenijuma upečatljiv je njen rad u televizijskim serijama Porodično blago i Bela lađa, gde je igrala vračaru Rosku, putujući lik iz fiktivnog univerzuma Siniše Pavića, zatim u TV serijama Kazneni prostor, Seljaci, Vratiće se rode i Psi laju, vetar nosi. Iako u poznim godinama, glumica je 2010—ih nastavila da snima i ostvarila zapažene glavne i epizodne uloge u filmovima Beli lavovi, Mamaroš, Rekvijem za gospođu J., Biser Bojane i Koncentriši se, baba.
Mira Banjac je tokom više od sedamdeset godina staža dobila najveće esnafske nagrade i priznanja, prvenstveno Dobričin prsten, Nagradu Žanka Stokić, Zlatnog ćurana, Statuetu Ćuran, Nagradu Pavle Vuisić, Statuetu Joakim Vujić, dve Sterijine nagrade, dve Zlatne arene, Nušićevu nagradu i druge. O njenom životu i stvaralaštvu napisano je nekoliko knjiga, od kojih su dve najpoznatije Mirjana Mira Banjac — Jedna jedina i Ne daj se.[7][8] Dobila je i najveće priznanje u oblasti umetnosti i nauke AP Vojvodine.[9]
Odrastanje u Vojvodini. Mladost
urediU jednoj od njenih monografija piše da je Mira Banjac rođena u Erdeviku, rano jutro, uz zvuke pleh−muzike vatrogasnog orkestra koji se našao ispod prozora njene majke.[10] Glumica je jednom rekla da je brak između njenih roditelja, Olge i Teodora, sklopljen a da se oni nisu ni poznavali — on, potomak srpskih iseljenika u Sjedinjene Američke Države, koji ne govori srpski — ona, lepotica iz ugledne vojvođanske porodice, koja ne govori engleski.[11] Teodorova majka Natalija je dovela njegovu sestru i njega u Srbiju kako bi ga oženila.[12] Kada je Mira imala samo četiri godine, otac se vratio u Detroit, a majci i njoj poslao karte da mu se pridruže, koje one, na nagovor Mirinih ujaka, nikada nisu iskoristile.[13] Nakon njegovog odlaska, postalo je osetno da je Olga suvišna u kući svoje sada već bivše svekrve, zbog čega je odlučila da se vrati u kuću svoje braće, i dođe po ćerku kada popravi svoje prilike.[14] Međutim, čak i kada se to dogodilo i majka došla po nju, baba i tetka joj nisu dozvolile da povede Miru sa sobom.[15] Mira je rekla za babu da je bila izuzetno preduzimljiva žena i da je uveče volela kocku, ali i da je bila velika hohštaplerka, koja je zgrnula velike pare krijumčareći viski za vreme prohibicije.[16] Tetka je govorila četiri jezika, putovala Evropom i upoznala malu Mirjanu sa poezijom.[15] Nažalost, baba i tetka su se toliko svađale, da su jedini svetli trenuci u Mirinom detinjstvu bile povremene majčine posete. Tetka se na kraju udala i vratila u Sjedinjene Države. Tokom jedne od pozorišnih turneja po Americi, Mira je otišla na adresu gde je ova živela, samo pročitala njeno ime na vratima, okrenula se i otišla.[17] Kada je počeo Drugi svetski rat pa se granice zatvorile, Mirina majka, koja je radila u Beogradu, četiri godine nije videla svoju ćerku sa druge strane Dunava.[17] Osim za majku, Mira je bila vezana i za svoju učiteljicu, Živku Rađić, koja je prepoznala i negovala njene talente. U poseti selu već kao poznata glumica, Mira je od bivše učiteljice dobila jedan od najdragocenijih poklona u svom životu — teglu kompota od višanja.[16]
Važila je za drsko i duhovito dete. Pred devojčicom od koje je tražila da joj pozajmi bicikl igrala je klovna, da bi joj se odužila. U školu je, kaže, dolazila kao luda Ofelija — sa svilom od kukuruza u kosi.[18] Ističe da je sve to bio inat, samoodbrana, njen način da kaže ne dam se, uprkos svemu.[18] Glumica je u svojoj biografiji zaključila da joj je detinjstvo bilo bolno, i da nikada nije želela da vrati godine.[19]
Za vreme rata petnaestogodišnja Mira bila je godinu dana u kulturnoj sekciji Prve proleterske brigade.[20] Tada je iz rodnog Erdevika pešačila put Trsta, i prvi put videla more.[5] Na vojnoj priredbi u Hrvatskom narodnom kazalištu 1945. godine je recitovala pesmu o Zagrebu, anonimnog šibeničkog vojnika — tada je prvi put kročila na scenu.[5]
Glumačka karijera Mire Banjac
urediTokom više od 70 godina karijere Mira Banjac je igrala pored gotovo svih velikih glumačkih zvezda Jugoslavije. Partneri su joj bili Zoran Radmilović, Danilo Bata Stojković, Miodrag Petrović Čkalja, Pavle Vuisić, Mija Aleksić, Bata Živojinović i mnogi drugi. Igrala je i uz Radmilu Savićević, Milenu Dravić, Oliveru Marković, Ružicu Sokić, Seku Sablić, Svetlanu Bojković i ostale. Deca na filmu i televiziji bila su joj Sonja Savić, Slavko Štimac, Anica Dobra, Nikola Kojo, Branka Pujić, Dragan Jovanović i mnogi glumci i glumice svih generacija.
Mira Banjac je, uprkos svojoj slavi i mnoštvu uloga, neretko igrala sporedne ili epizodne uloge. Glumica je isticala da nije sujetna,[5] niti bi minutaža trebalo da bude povod za sujetu, jer su joj kraće uloge nekada predstavljale veći izazov. Navodila je reči svog profesora, koji je kazao da ko ne zna epizodu da igra, taj neće znati ni veliku ulogu; u epizodi, u jednom ili dva kadra, morate da pokažete šta znate.[21]
1949—1979: Trideset godina u pozorištu
urediMira je bila u prvoj generaciji glumaca koja je završila Državnu glumačku školu u Novom Sadu 1950. godine, u klasi Jurija Rakitina.[5] Njena karijera zapravo i jeste započela najpre petnaestogodišnjim radom u pozorištu. Uz kraće angažmane u pozorištima u Sremskoj Mitrovici (1949—1951) i Narodnom pozorištu u Banjoj Luci (1953—1955), gde je igrala i u operetama,[16] radila je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu (1951—1970).
Filmska i televizijska glumica postala je tek sredinom šezdesetih godina dvadesetog veka, kada je 1964. godine dobila ulogu u TV filmu Boj na Kosovu, rame uz rame sa Mijom Aleksićem, Oliverom Marković i Darom Čalenić, tada velikim jugoslovenskim zvezdama. Negde u isto vreme, 1967. godine, još uvek mlada glumica dobila je svoje prvo veliko priznanje, Sterijinu nagradu za predstavu Traktat o sluškinjama. Soja Jovanović joj je krajem decenije poverila dve uloge — glavnu u filmu Pusti snovi, i ulogu Perse Micić u popularnoj komediji Silom otac, sa Miodragom Petrovićem Čkaljom.
Godine 1970. prešla je u Beograd i postala član Ateljea 212.[16]
Znate, Atelje je imao taj svoj mali klub koji je bio mali samo po kvadraturi, a po svemu drugom veliki, naročito po ljudima koji su u njega svraćali. Siđete u pauzi proba dole i zateknete Mihiza ili sa Borislavom Pekićem ili sa Bobom Selenićem ili sa Danilom Kišom, Ćosićem... Često se dogodi da se tamo nađu odjednom zajedno tri umna čoveka, gledate ih, slušate i shvatite da je taj neobavezni razgovor vredan jedne katedre. Sad kad imam više vremena, uzimam njihove knjige, čitam, uživam i pokušavam da nadomestim propušteno.[22]
Ona kaže da je njen život istinski počeo tek tada, a da je sve pre toga većinom bila velika muka kroz koju je prolazila sama.[19] Početkom sedamdesetih igrala je manje uloge u TV serijama Rođaci, S vanglom u svet i Selo bez seljaka, i glavne u filmovima manje produkcije — Ne gazite muškatle i Jedan ujak Hojan. Najveći uspeh u to vreme glumica je zapravo imala u pozorištu, kada je najpre 1970. najpre dobila još jednu Sterijinu nagradu, a zatim 1972, za izvođenje u predstavi Selo Sakule, a u Banatu u produkciji Srpskog narodnog pozorišta i Statuetu Ćuran na Danima komedije u Jagodini. Krajem decembra 1973. u Ateljeu 212 počinje da igra Katicu u Radovanu III. Ona je Radovanova ćerka, od koje je otac u nedostatku sina napravio muškaraču, koja vozi hladnjaču i zviždi za devojkama. Celokupna postava, predvođena Zoranom Radmilovićem, učinila je ovaj komad jednim od najgledanijih u Jugoslaviji. Godine 1974. igrala je sporednu ulogu u filmu Žuta sa Ružicom Sokić, i manju ulogu u TV seriji Kamiondžije. Dve godine kasnije gostovala je na televiziji u programu Obraz uz obraz, koji je vodila već tada proslavljena Milena Dravić, zajedno sa svojim tada manje poznatim suprugom, Draganom Nikolićem. Iste godine pojavila se i u TV seriji Pozorište u kući 2. Usledio je horor film Kičma reditelja Vlatka Gilića, pa drama Hitler iz našeg sokaka i naslovna uloga u TV seriji Marija, u kojoj su je šišali do glave, i za koju je dobila prvi milionski ugovor.[23] Glumica se kasnije prisećala da joj je Marija dugo bila omiljena uloga, i da su, u terminu kada se emitovala, ulice širom Jugoslavije bile prazne.[5]
Napokon 1976. godina Mira je dobila najveću ulogu u svojoj dotadašnjoj karijeri, i to sporednu — kao Spasenija Pašanović u klasiku Čuvar plaže u zimskom periodu, gde je igrala majku glavnog junaka. Ovaj film Gorana Paskaljevića, rađen prema scenariju Gordana Mihića, proglašen je za srpsko kulturno dobro od velikog značaja.[24] Naredne godine, za lik Mileve u filmu Ne naginji se van glumica je ovenčana nagradom Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu na Filmskom festivalu u Puli.[16] Krajem sedamdesetih Mira je igrala još i u drami Kako upokojiti vampira, po scenariju Borislava Pekića, i u komediji Radio Vihor zove Anđeliju.
1980—1989: Balkanski špijun i Varljivo leto
urediPočetkom osamdesetih igra epizodne uloge u bioskopskom hitu Majstori, majstori i u TV seriji Vruć vetar, a zatim glavnu u komediji Lov u mutnom. Godine 1981. dobija Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu kao novinarka Jovanka koja pravi reportažu o učesnicima narodnooslobodilačkog rata u Sremu, u filmu Široko je lišće.[16] Tada je započeo najplodonosniji period u karijeri Banjčeve.
Iste godine igrala je Savetu Govedarević u komediji Šesta brzina, gde joj je partner bio Radmilović. Pored njih dvoje igrali su još i Milena Dravić i Bata Živojinović, i uspešni film je potom pretočen u višečasovnu priču, kao TV serija Priče iz radionice. Zoran i Mira su za uloge bračnog para Govedarević podelili nagradu Ona i on na Filmskim susretima u Nišu. Istovremeno je tumačila i epizodne uloge u TV seriji Doktorka na selu i ulogu majke u proslavljenom filmu Emira Kusturice — Sjećaš li se Doli Bel. O snimanju ovog drugog filma glumica je u jednom intervju podelila lepa sećanja na dane provedene u Emirovoj kući, gde su Ljiljana Blagojević i ona živele jer je bilo praktičnije zbog snimanja.[16] Godine 1984. Mira Banjac dva puta igra suprugu Danilu Bati Stojkoviću, u dva filma — oba proglašena za kulturno dobro Srbije.[24] Prvi je bio Varljivo leto ’68, komedija od odrastanju mladog Petra (igra ga Slavko Štimac) i njegovim ljubavnim i porodičnim nezgodama. Druga uloga je bila njena verovatno najpoznatija — Danica Čvorović, žena Ilije Čvorovića u crnoj komediji Balkanski špijun, prisiljena da mirno podnosi muževljevo destruktivno ponašanje, i da što može bolje sačuva porodicu od propasti.[6] Prvi je režirao Goran Paskaljević po scenariju Gordana Mihića, a drugi Dušan Kovačević, prema motivima vlastite drame.
Mira je uspeh nastavila i 1985. kao svastika Ruža u komediji Jagode u grlu, i kao Milada u drami Lepota poroka. U potonjem glumi strogu upravnicu nudističke plaže, na koju dolazi da radi (Mira Furlan). Nakon niza manjih projekata Mira je odigrala roly u filmovima Život radnika i Čudo u Šarganu. Rediteljka Mira Trailović okupila je za televizijsku ekranizaciju predstave Čudo u Šarganu postavu koju su pored Mire, činili i Ružica Sokić, Seka Sablić i Taško Načić. Deceniju je završila TV serijama Dome, slatki dome, Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo i Metla bez drške, gde je igrala Desu. Kao i sedamdesetih, i osamdesetih je glumica bila jedna od najuposlenijih u zemlji. Od 1980. do 1989. odigrala je 52 uloge, ne računajući one u pozorištu.
1990—1999: Roska u serijama Siniše Pavića
urediPočetkom 1990—ih Mira Banjac je igrala u komediji Poslednji valcer u Sarajevu, pa zatim glavnu ulogu, gospodaricu Županski u horor filmu Sveto mesto, koji je režirao Đorđe Kadijević prema motivima pripovetke Vij Nikolaja Gogolja. Tumačila je i ulogu Natalije u televizijskom filmu Ruski car, o ljubavi dvoje penzionera. Glumica je ulogu dobila na zahtev Miodraga Petrovića Čkalje, koji je želeo da u svom poslednjem filmu — kako se potom i ispostavilo — igra upravo sa njom. Tumačila je ulogu Milke u filmu Vukovar, jedna priča 1994. godine, pa zatim Bucke u crnogorskoj miniseriji Oriđinali.
Godine 1996. pojavila se kao sladoledžijka u drami Do koske, i kao majka Velje (Nikola Kojo) u komediji Lepa sela lepo gore Srđana Dragojevića. Poslednja tri filma koja je snimila u ovom periodu bile su komedije Laža i paralaža i Bure baruta Gorana Paskaljevića, i treći — istorijski triler Nož, snimljen po motivima romana Vuka Draškovića.
Poslednja uloga koju je glumica tumačila u dvadesetom veku bila je vračara Roska, u jednoj od najpopularnijih srpskih serija — telenoveli Porodično blago reditelja Siniše Pavića. Rozalija Mihajlović, poznata kao Roska, lažna je proročica koja uzima novac od lakovernih ljudi, među kojima su prvi bili Bisenija i Trajko Gavrilović (Vesna Trivalić i Žika Milenković), koji su došli da zamole Rosku da u svojoj kugli pronađe Bisenijinog muža. Roskina najbolja prijateljica u seriji bila je Dostana, koju je kao svoju poslednju ulogu odigrala Radmila Savićević. Uloga vidovite starice donela je Miri Banjac novu slavu i obožavanje mlade publike.
2000—2009: Dobričin prsten. Televizijske uloge
urediNakon uspeha TV serijala Porodično blago, prve decenije novog milenijuma Mira Banjac je najviše stvarala na televiziji. Glumica kasnije o televiziji kao mediju nije govorila sa mnogo ljubavi, već je isticala da je ona opasna, jer kod mladih glumaca stvara osećaj instant−slave.
Godine 2001. igrala je u filmovima Seljaci i Sve je za ljude sa Batom Živojinovićem, iz kojih je pet godina kasnije nastala istoimena TV serija od 131 epizode. Bila je i baba Mara u komediji Ona voli Zvezdu i baba sa cegerima u Poteri za sreć(k)om.
U brojne sporedne televizijske uloge koje je ostvarila u ovo vreme ubrajaju se kleptomanka u Lisicama, Anina baba u Kaznenom prostoru, udovica Šćepana Jovovića u Stižu dolari, Anina tetka u Mješovitom braku, Milka u sitkomu Ljubav, navika, panika i baka Ruža Sinđelić u Vratiće se rode.
2010—2019: Nagrada „Žanka Stokić”. Mamaroš
urediGodine 2015. igrala je sporednu ulogu u filmu Zvizdan hrvatskog reditelja Dalibora Matanića. Mira je izjavila da joj je ukazana velika čast što je ekipa filma, odvela na svetsku premijeru na Kanskom filmskom festivalu, gde nikada pre nije bila.[16] Na snimanju filma Koncentriši se, baba u Sarajevu 2019. godine, glumica je proslavila svoj 90. rođendan. Filmska ekipa je napravila rođendansku zabavu i donela nekoliko torti. Mira se našalila da ima toliko torti, da su mogli i da je udaju, samo da joj još uvek nije rano za udaju.[5]
2020—danas: Osma decenija umetničkog stvaralaštva
urediFilm Koncentriši se, baba Pjera Žalice premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Sarajevu 2020. godine. O ulozi Marije u filmu rekla je da je to uloga u hibernaciji, jer ona samo leži u krevetu i posmatra, i da od svih majki koje je odigrala, jedino ta nije bila dobra majka.[16] Godine 2021. očekuje se premijera drame Dušana Kovačevića Nije loše biti čovek, u kome jednu od uloga tumači glumica. Kovačeviću i Miri je ovo bila prva saradnja posle Balkanskog špijuna.
U avgustu 2021. Mira Banjac je bila lakše povređena u saobraćajnoj nesreći.[25]
Sala bioskopa Abazija na Paliću imenovana je po njoj decembra 2023.[26]
Karakterna glumica običnih, a jakih žena
urediMirina majka Olga podržavala je mladu devojku u njenim ambicijama da postane glumica uprkos protivljenju cele porodice i Mira dodaje da je Olga bila božanstvena, ključna osoba u njenom životu.[5] Ono što je Olga, međutim, zamerala ćerki ticalo se Mirinog izgleda, jer je priželjkivala da Mira bude zanosna kao Ružica Sokić ili Vera Čukić.[5] Glumica je kasnije govorila kako je bila vrlo svesna svog niskog rasta, i kako veruje — nedostatka harizme, zbog čega je rano shvatila da treba da postane karakterna glumica.[5] Kaže da, pošto nije bila ni atraktivna, niti zvezda, morala je da radi na građenju karaktera svojim malim nogama, malim rukama i malim očima.[5]
Kada se za vreme rata pridružila Prvoj proleterskoj brigadi, u Iloku su joj odsekli kosu. Mira je ubrzo posle toga imala jednu od svojih prvih audicija, gde se pojavila u vojničkim cokulama i u engleskoj bluzi. U intervjuu za hrvatski Jutarnji list, glumica se prisećala tog događaja i zaključila da je izgledala zaista grozno, ali da je audicija ipak sjajno prošla.[16]
Privatni život
urediNakon završetka studija, Mira je u Sremskoj Mitrovici upoznala Andreja Jovanovića, inženjera šumarstva. Par se ubrzo venčao, dobio sina Branislava, a zatim i razveo — posle pet godina braka.[5] Život glumice godinama još uvek nije postajao lakši. Na njenu žalost, majka joj je umrla 1962. od srčanog udara, i nije doživela da vidi ćerkin uspon u vrh jugoslovenske kinematografije, a Mira, tada u Poljskoj, na svojoj prvoj turneji, nije stigla da se oprosti.[5] Sredinom sedamdesetih Mira je zapala u velike dugove. Samohrana majka, sa manjim, neunosnim ulogama, bila je prisiljena da traži pomoć od zelenaša. Nekoliko decenija kasnije govorila je da je tada zapala u toliki očaj, da je sela u jedan restoran da napiše oproštajno pismo, i da se nakon toga ubije. Iz krize je izvukla uloga Marije u istoimenoj TV seriji, za koju je dobila ugovor od nekoliko miliona dinara.[23]
Sa žaljenjem gleda i na Narodno pozorište u Beogradu, u kome nikada nije igrala, kao i ulogu Živke Ministarke Branislava Nušića, koju nikada nije dobila.[22] Glumica je u knjizi Ne daj se rekla da ne misli da je na privatnom planu zapravo uspešna, već da je uskraćena za mnoge stvari, ponajviše za porodicu i porodicu svoga sina.[27] Ističe da je za to najviše krivo pozorište, koje glumca treba od jutra do mraka.[22] U jednom intervjuu u poznijim godinama glumica je rekla da bi celu svoju karijeru dala za jedno unuče.[22][27] Mira još ističe i da je strastveni pušač, a služi se i muštiklom.[5]
Takođe, bavila se i pedagoškim radom na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Prijateljstva sa kolegama
urediNa snimanju filma Balkanski špijun glumica je imala dosta neprijatnosti sa Danilom Batom Stojkovićem, sa kojim se često svađala. Dodaje međutim, da je uvek on bio taj koji bi posle došao sa cvećem ili čokoladom, kleknuo da joj poljubi ruku i da se izvini.[6] O Zoranu Radmiloviću je govorila da i nije bio toliko zanimljiv van scene, da je bio mizantrop i povučen u sebe.[22] Kada su joj 2014. javili da će joj u Narodnom pozorištu u Beogradu biti dodeljena „Žanka Stokić”, i upitali je koga bi volela da pozovu kao goste, glumica je najpre zaćutala i izjavila da bi želela da ponovo vidi upravo Batu Stojkovića i Zorana Radmilovića, i njenu Ružu (Sokić). Rekla je da je odlaskom troje njenih najboljih prijatelja njen život osiromašen.[22]
Mira je dugogodišnja prijateljstva sklopila i sa rediteljkom Mirom Trailović, koja ju je, kako kaže, dovela u svoju porodicu Ateljea 212, Sekom Sablić, Petrom Kraljem[16] i Taškom Načićem.[22]
Nagrade i priznanja (izbor)
urediDobitnica je brojnih nagrada, između kojih se izdvajaju:
- Zlatna medalja za zasluge (2020)[28]
- Dobričin prsten, najveće glumačko priznanje u Srbiji za životno delo (2000)
- Nagrada „Pavle Vuisić“ za izuzetan doprinos domaćem filmu (2008)
- Nagrada „Žanka Stokić“ za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, pozorišnoj i televizijskoj umetnosti (2014)
- Zlatni ćuran, za životno delo glumcu komičaru (2004)
- Nušićeva nagrada, za životno delo glumcu komičaru (2016)
- Statueta Joakim Vujić, za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti Srbije (1986)
- Sterijina nagrada za ulogu u predstavi Traktat o sluškinjama, (1967)
- Sterijina nagrada za ulogu u predstavi Selo Sakule a u Banatu, (1970)
- Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu Široko je lišće na Filmskom festivalu u Puli (1981)
- Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu Ne naginji se van na Filmskom festivalu u Puli (1977)
- Statueta Ćuran za ulogu u predstavi Selo Sakile a u Banatu na festivalu Dani komedije u Jagodini (1972)
- Velika povelja za žensku ulogu za ulogu u filmu Varljivo leto `68, na Filmskim susretima u Nišu (1984)
- Nagrada za epizodnu žensku ulogu u filmu Jagode u grlu, na Filmskim susretima u Nišu (1985)
- Povelja za žensku ulogu u filmu Život radnika, na Filmskim susretima u Nišu (1987)
- Nagrada za epizodnu žensku ulogu u filmu 72 dana, na na Filmskim susretima u Nišu (2010)
- Oktobarska nagrada Novog Sada,
- Oktobarska nagrada Beograda,
- Sedmojulska nagrada,
- Nagrada "Ona i on", za glumački par godine u seriji Priče iz radionice, sa Zoranom Radmilovićem (1982)
- Nagrada grada Zagreba (za TV seriju Marija),
- Zlatni lovorov vijenac za životno djelo (Sarajevo 1991).[20]
- Zlatna antena za sveukupan doprinos domaćoj TV produkciji, na 8. FEDIS-u, (2018)[29]
- Nagrada Milan Žmukić za izuzetan doprinos afirmaciji festivala Herceg Novi - Montenegro film festival, (2019)
- Nagrada Aleksandar Lifka, za doprinos evropskoj kinematografiji, na festivalu "Palić", (2014)
- Beogradski pobednik (2020)[30]
- Pokrajinsko priznanje „Pavle Paja Jovanović” za 2019. godinu[31][32]
- Statueta slobode, SOFEST (2021)[33][34]
- Velika povelja „Brankovog kola”[35][36]
Uloge na filmu i televiziji
urediGod. | Naziv | Uloga | |
---|---|---|---|
1960-e | |||
1959. | Spektakl poetskog humora Vojvodine (TV film) | ||
1964. | Boj na Kosovu (TV film) | Sajka | |
1967. | Džandrljivi muž (TV film) | Maga | |
1967. | Probisvet (miniserija) | ||
1968. | Pusti snovi | Zorica Božović | |
1968. | Prvoklasni haos (miniserija) | ||
1969. | Silom otac | Persa Micić | |
1970-e | |||
1970. | Rođaci (miniserija) | Anka | |
1971. | S vanglom u svet (TV serija) | ||
1971. | Diplomci (miniserija) | Budina ujna | |
1971. | Sladak život na srpski način (TV film) | ||
1972. | Ženski razgovori (miniserija) | ||
1972. | Jedan ujak Hojan (TV film) | Majka | |
1972. | Glumac je, glumac (TV serija) | ||
1972. | Smeh sa scene: Atelje 212 (TV film) | Majstorica | |
1972. | Ne gazite muškatle (TV film) | ||
1972. | Selo bez seljaka (TV serija) | ||
1973. | Žute fesvice (TV film) | Rada, mlada | |
1973. | Slanici (TV film) | Kokica | |
1973. | Kamiondžije (TV serija) | strina Cana | |
1971. | Operacija 30 slova (TV serija) | ||
1973. | Naše priredbe (miniserija) | Karolina Horvat | |
1973. | Žuta | Studentkinja | |
1973. | Paja i Jare - Kamiondžije | Strina Cana | |
1973. | Bećarski divani (TV film) | ||
1973. | Crvena bašta (TV film) | ||
1974. | Prosek (TV film) | Jeja | |
1974. | Divlje godine (TV serija) | Kata | |
1974. | Pozorište u kući 2 (TV serija) | Zorka Jorgandžijević | |
1974. | Obraz uz obraz (TV serija) | Mira | |
1974. | Vlast (TV film) | Mica | |
1974. | Zabavni novogodišnji blok (TV film) | ||
1975. | Kičma | Gospođa Šelić | |
1975. | Soba sa pet zidova (TV film) | Stanka | |
1975. | Hitler iz našeg sokaka | Zaretova žena | |
1975. | Pesma (miniserija) | Pralja | |
1976. | Marija (miniserija) | Marija, glavna uloga | |
1976. | Zvezdana prašina (TV film) | Kaća | |
1976. | Nina-nana za Pavlicu (TV film) | ||
1976. | Kuhinja (TV film) | Ana | |
1976. | Čuvar plaže u zimskom periodu | Spasenija Pašanović | |
1977. | Kako upokojiti vampira (TV film) | Marija | |
1977. | Taksist (TV film) | ||
1977. | Ne naginji se van | Mileva | |
1978. | Najlepše godine (TV film) | ||
1978. | Jedini dan (miniserija) | ||
1978. | Sedam plus sedam (TV serija) | Mira | |
1978. | Sva čuda sveta (TV film) | ||
1979. | Srećna porodica | Inspektor | |
1979. | Srećna porodica (miniserija) | Inspektor | |
1979. | Radio Vihor zove Anđeliju | Lepana | |
1980-e | |||
1980. | Majstori, majstori! | Ljiljana Grbić, servirka | |
1980. | Interesi (TV film) | ||
1980. | Vruć vetar (TV serija) | Firgina verenica Mara | |
1980. | Samo za dvoje (TV film) | Miloradova koleginica iz kancelarije | |
1981. | I nama je samo jedan dud preost'o (kratki film) | ||
1981. | Tuga (TV film) | švercerka | |
1981. | Lov u mutnom | Nata | |
1981. | Baza na Dunavu (miniserija) | Saveta Brdar | |
1981. | Široko je lišće | Jovanka | |
1981. | Šesta brzina | Saveta Govedarević | |
1981. | Sjećaš li se Doli Bel | Majka | |
1982. | Doktorka na selu (miniserija) | ||
1982. | Priče iz radionice (TV serija) | Saveta Govedarević | |
1983. | Imenjaci (miniserija) | ||
1983. | Čovek sa četiri noge | Sekretarica | |
1983. | Korespondencija (TV film) | Milica Njegovan, Hadžijina žena | |
1983. | Radovan III (TV film) | Katica | |
1983. | Veliki transport | Jela | |
1983. | Oštrica brijača (TV film) | ||
1984. | Opasni trag | Milina majka | |
1984. | Kamiondžije 2 (TV serija) | Inspektorka | |
1984. | Varljivo leto (miniserija) | Petrova majka | |
1984. | Varljivo leto '68 | Petrova majka | |
1984. | Lazar | Komšinica | |
1984. | Balkanski špijun | Danica Čvorović | |
1985. | Ekran sneži (TV film) | ||
1985. | Jagode u grlu | Svastika Ruža | |
1986. | Lepota poroka | Milada | |
1986. | Svečana obaveza (TV film) | Saveta | |
1986. | Medved 007 (TV film) | ||
1987. | Milan — Dar (TV film) | Gospođa Leposava | |
1987. | Pod ruševinama (TV film) | ||
1987. | Život radnika | Zilha Sokolović | |
1988. | Roman o Londonu (miniserija) | Koljina koleginica | |
1988. | Mlada sila (TV film) | ||
1988. | Srce i njena deca | Keva | |
1988. | Haustorče (TV film) | ||
1988. | Za sada bez dobrog naslova | Blagajnica | |
1988. | Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo (TV serija) | Perka | |
1989. | Čovjek koji je znao gđe je sjever a gđe jug (TV film) | Joka Čokorilo | |
1989. | Sveti Georgije ubiva aždahu (TV film) | Tetka Slavka | |
1989. | Gospođa ministarka | Tetka Daca | |
1989. | Usamljena ruža (kratki film) | ||
1989—1990. | Specijalna redakcija (miniserija) | Branislava Kukić | |
1989. | Čudo u Šarganu (TV film) | Ikonija | |
1989. | Svet (TV film) | Gospođa Tomić | |
1989. | Divlji svetac (TV film) | Mikina majka | |
1989. | Dome, slatki dome (TV serija) | Cica | |
1989—1993. | Metla bez drške (TV serija) | tetka Desa | |
1989. | Drugarica ministarka (miniserija) | Branka Urošević | |
1989. | Balkan ekspres 2 (TV serija) | Mira Baba | |
1990-e | |||
1990. | Zaboravljeni (TV serija) | Dankova majka | |
1990. | Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove | Mira Banjac | |
1990. | Poslednji valcer u Sarajevu | Frau Friče | |
1990. | Sveto mesto | Gospodarica Županski | |
1991. | Memoari porodice Milić (TV serija) | Baka | |
1991. | Kuća za rušenje (TV film) | Svekrva | |
1991. | Srpski rulet (TV film) | ||
1993. | Raj (TV film) | Rođaka Crnjanskog | |
1993. | Ruski car (TV film) | Natalija Simeunović | |
1994. | Goli život (miniserija) | Mira | |
1994. | Dnevnik uvreda 1993. | Sofija | |
1994. | Vukovar, jedna priča | Milka | |
1995. | Oriđinali (miniserija) | Bucka | |
1996. | Ivan (TV) | Lekarka | |
1996. | Do koske | Sladoledžijka | |
1996. | Lepa sela lepo gore | Veljina majka | |
1997. | Moja domovina (kratki film) | ||
1996−1997. | Gore dole (TV serija) | Kućna pomocnica Kaja | |
1997. | Laža i paralaža | Kuvarica | |
1998. | Bure baruta | Majka bosanskog Srbina | |
1999. | Nož | Nana Hikmeta | |
2000-e | |||
2000. | Mili i slatki, moj Đokice (TV film) | Marija | |
2001. | Seljaci | Draginja | |
1999−2002. | Porodično blago (TV serija) | Rozalija Mihajlović „Roska” | |
2001. | Ona voli Zvezdu | Baba Mara | |
2001. | Sve je za ljude | Draginja | |
2001. | Lola (TV film) | Slavka | |
2002. | Tridesetdva kvadrata (TV film) | Draginja | |
2001−2002. | Porodično blago 2 (TV serija) | Rozalija Mihajlović „Roska” | |
2002. | Lisice (TV serija) | Kleptomanka | |
2002−2003. | Kazneni prostor (TV serija) | Anina baba | |
2004. | Stižu dolari (TV serija) | Udovica Šćepana Jovovića | |
2005. | Potera za sreć(k)om | Baka sa cegerima | |
2005. | Stižu dolari 2 (TV serija) | Udovica Šćepana Jovovića | |
2006. | M(j)ešoviti brak (TV serija) | Anina tetka | |
2006. | Optimisti | Baba kockarka | |
2006. | Ljubav, navika, panika (TV serija) | Milka | |
2007. | Promeni me | Malobabićka | |
2006−2009. | Seljaci (TV serija) | Draginja | |
2008. | Braća Blum | ||
2007−2008. | Vratiće se rode (TV serija) | Ružica Sinđelić | |
2009. | Medeni mesec | Stana | |
2009. | Đavolja varoš | Baka | |
2010-e | |||
2010. | Šesto čulo (miniserija) | Pašićeva majka | |
2010. | Kao rani mraz | Skeledžija | |
2010. | Sedamdeset i dva dana | Baba Neđa | |
2010. | Beli, beli svet | Baba | |
2011. | Beli lavovi | Bakica | |
2007−2012. | Bela lađa (TV serija) | Rozalija Mihajlović „Roska” | |
2012. | Vojna akademija (TV serija) | Lelina baka | |
2012. | Kad svane dan | Ana Brankov | |
2012. | Zima (kratki film) | ||
2013. | Mamaroš | Mara | |
2014. | Top je bio vreo | Sena | |
2014. | Atomski zdesna | Jelisaveta | |
2014—2015. | Jagodići (TV serija) | Milunka | |
2015. | Zvizdan | Ivanova baba | |
2016. | Sinđelići (TV serija) | Jagoda Svirčev | |
2016. | Vere i zavere (TV serija) | Nadežda Nestorović | |
2016. | Baka (kratki film) | Baka | |
2016. | Stado | Brljina udovica | |
2017. | Rekvijem za gospođu J. | Desanka | |
2017. | Biser Bojane | Emilija | |
2017. | Psi laju, vetar nosi (TV serija) | Baka Nana | |
2018. | Paviljoni | ||
2018. | Grudi (miniserija) | Fukijeva baba | |
2019. | Biser Bojane | Emilija Popović | |
2019. | Ujka — novi horizonti (TV serija) | Verka | |
2019. | Preživeti Beograd (TV serija) | Baba Rosa | |
2020-e | |||
2020. | Koncentriši se, baba | Marija | |
2021. | Feliks (TV serija) | baba Koviljka | |
2021. | Advokado | baba | |
2021. | Nije loše biti čovek | ||
2022. | Bilo jednom u Srbiji | Deska | |
2022. | Igra sudbine | Madam Deni | |
2023 - u toku | Zakopane tajne | Olga Aslanova |
Uloge u pozorištu (izbor)
urediPozorišnu karijeru, Mira Banjac je započela u pozorištu u Sremskoj Mitrovici 1949. godine. Prelaskom u Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, otvara svet karakternih likova koje u tom pozorištu igra gotovo 20 godina. 1970. godine Mira Trailović je u polovini sezone dovodi u beogradski Atelje 212, gde postaje nosilac repertoara i ostvaruje širok glumački opus.
Jedna od njenih omiljenih uloga koje je odigrala bila je naslovna uloga gluvoneme devojke u predstavi Džoni Belinda, u produkciji pozorišta u Banjoj Luci. Reditelj je mladu glumicu tada poslao u zagrebačku bolnicu Rebro, gde je upoznala desetine gluvonemih ljudi i od njih naučila preko 300 znakova za sporazumevanje, kako bi se pripremila za teatar.[16]
Mira Banjac igrala je u klasičnom, ali i u savremenom repertoaru. Zapažene uloge ostvarila je u predstavama:
- Radovan Treći (D. Kovačević),
- Korešpodencija (B. Pekić),
- Čudo u Šarganu (Lj. Simović),
- Traktat o sluškinjama (B. Ciplić),
- Selo sakule a u Banatu (Z. Petrović),
- Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (B. Ćosić),
- Žuta (G. Mihić),
- Ljubica, prvo lice množine (M. Vučetić),
- Majka (S. Vukijevič),
- Bel tempo (B. Ćosić),
- Veliko i malo (B. Štraus),
- Tebanska kuga (V. Lukić),
- Džoni Belinda (E. Haris)
- Kola mudrosti dvoja ludosti (A. N. Ostrovski), i dr.
Reference
uredi- ^ „Karijera duga sedam decenija”. NS uživo. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ a b „Dok je meni mene”. Nin. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ „Danas proslavlja 88. rođendan”. Stori. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ „Spremam se za odlazak”. Alo. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj „Večna Mira Banjac”. Glorija. Pristupljeno 19. mart 2021.
- ^ a b v „Obili su mi stan i popili sav viski”. Kurir. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ „Ne daj se”. Delfi. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ „Smeh je skupa stvar”. B92. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ Vojvodine, Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija. „Pokrajinska priznanja "Pavle Jovanović" i "Milutin Milanković" Miri Banjac i Biljani Škrbić”. JMU Radio-televizija Vojvodine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-27.
- ^ Nježić 2016, str. 7
- ^ Nježić 2016, str. 8
- ^ Nježić 2016, str. 9
- ^ Nježić 2016, str. 10
- ^ Nježić 2016, str. 11
- ^ a b Nježić 2016, str. 12
- ^ a b v g d đ e ž z i j k „Životna ispovjest legendarne glumice”. Jutarnji. Pristupljeno 22. mart 2021.
- ^ a b Nježić 2016, str. 13
- ^ a b Nježić 2016, str. 17
- ^ a b Nježić 2016, str. 15
- ^ a b Ko je ko u Srbiji 1991, Beograd (1991). pp. 33, tekst „Banjac T. Mirjana“
- ^ „Ne zanimaju je ni pare ni slava”. Politika. Pristupljeno 19. mart 2021.
- ^ a b v g d đ e „Menjala bih karijeru za unuče”. Blic. Pristupljeno 19. mart 2021.
- ^ a b „Tužna sudbina slavne glumice”. Srbija danas. Pristupljeno 18. mart 2021.
- ^ a b „Kulturna dobra od velikog značaja”. Kinoteka. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Mira Banjac lakše povređena u saobraćajnoj nezgodi”. www.rts.rs. Pristupljeno 2021-08-17.
- ^ Tanjug (2023-12-27). „Sala bioskopa Abazija na Paliću dobila ime Mire Banjac: "Glumcu je jako bitno da ga ne zaborave"”. Euronews.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-27.
- ^ a b Nježić 2016, str. 16
- ^ „Uručena odlikovanja povodom Dana državnosti”. rts. 15. 2. 2020. Pristupljeno 19. 2. 2020.
- ^ Mira Banjac dobitnica nagrade „Zlatna antena” (B92, 30. septembar 2018)
- ^ Mira Banjac pred dodelu nagrade Festa („Večernje novosti”, 28. februar 2020)
- ^ Miri Banjac „Pavle Jovanović” („Politika”, 15. maj 2020)
- ^ NA STAZAMA VELIKANA: Mira Banjac i Dragan Stanić laureati prestižnih nagrada („Večernje novosti”, 11. decembar 2020)
- ^ „Počeo Sofest, uručena nagrada Miri Banjac”. N1 (na jeziku: srpski). 2021-07-12. Pristupljeno 2021-07-12.
- ^ MIRI BANjAC “STATUETA SLOBODE”: Filmski festival u Sopotu počeo sa fijakerima i vatrometom („Večernje novosti”, 11. jul 2021)
- ^ „Mira Banjac laureat Velike povelje Brankovog kola”. Dnevnik (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-06-28.
- ^ „Počelo 51. Brankovo kolo: Miri Banjac uručena Velika povelja”. Tanjug. Radio-televizija Srbije. 9. 9. 2022. Pristupljeno 10. 9. 2022.
Literatura
urediSpoljašnje veze
uredi- Mira Banjac na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Mira Banjac na sajtu PORT.rs
- Sa fronta na scenu („Večernje novosti“, 7. novembar 2010)
- Kad ne budem radila svenuću kao biljka („Pres“, 6. septembar 2012)
- Ne zanimaju me ni pare ni slava („Politika“, 28. avgust 2013)
- Mi nemamo ludilo zvezda („Politika”, 11. april 2017)
- Mira Banjac: Volite me, kao što ja volim vas („Politika”, 22. jul 2019)
- Više me ne zanimaju ni karijera, ni novac („Politika”, 8. januar 2020)
- Mira Banjac o crnoj komediji Koncentriši se, baba („Večernje novosti”, 19. jul 2020)