Islamski svijet

zemlje, države, distrikti ili gradovi s muslimanskom većinom
(преусмерено са Muslim world)

Islamski svijet, muslimanski svijet ili umet (arap. أمة [ummah] — „nacija“ ili „društvo“) široko je korišćen termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici islamskog svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. muslimani. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom geopolitičkom smislu, termin islamske nacije obično se odnosi na područja kao što su: države, regije, okruzi, odnosno gradovi, sa kolektivno većinskim muslimanskim stanovništvom.

Procentualni udio muslimanskog stanovništva u svijetu (Pew Research Center, 2014)

Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.[1] Procentualno po svjetskim regionima, muslimani čine sljedeći udio u ukupnom stanovništvu: oko 24,8% u Aziji-Okeaniji,[2] 91,2% u regionu Bliski istokSjeverna Afrika,[3] 29.6% u subsaharskoj Africi,[4] oko 6,0% u Evropi[5] i oko 0,6% u Sjevernoj Americi i Južnoj Americi.[6][7]

Istorija

уреди
 
Tabula Rogeriana, izrađena od strane arapskog geografa i kartografa Muhameda el Idrisija 1154. godine, jedna je od najnaprednijih drevnih mapa svijeta; El Idrisi je takođe pisao o različitim muslimanskim zajednicama koje je pronašao u raznim zemljama

Istorija islama je kako istorija samog islama kao religije, takođe i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na Arabijskom poluostrvu, početkom 7. vijeka, objavom Kurana Muhamedu s. a. v. s. u mjesecu ramazanu. Za vrijeme Rašidunskog halifata, islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama; samo 100 godina nakon Poslanikove smrti, islamska država obuhvatala je teritoriju od Španije na zapadu preko južne Italije, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do Centralne Azije na istoku.

Države nastale na temelju islama, kao što su Abasidski i Fatimidski halifat, Almoravidska dinastija, Seldžučka država, Mogulsko, Safavidsko i Osmansko carstvo, bile su među najuticajnijim i najuglednijim silama u istoriji.

Klasična kultura

уреди

Geografija

уреди

Islam je po broju pripadnika druga religija na svijetu. Prema studiji iz 2010. godine, objavljenoj u januaru 2011,[8] 1,57 milijardi ljudi se izjašnjava kao muslimani — što čini više od 23% svjetske populacije.[9] Prema Pew Research Center-u, u 2010. godini bilo je 49 država sa većinski muslimanskim stanovništvom.

Države sa najbrojnijom muslimanskom populacijom

уреди

Izuzev Indije, Nigerije, Etiopije, Kine i Rusije, u svim sljedećim nabrojanim državama muslimani čine većinu.

Muslimani takođe nastanjivaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:

Sjeverna Afrika: Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan;
Sjeveroistočna Afrika: Somalija, Somaliland (de facto država), Eritreja, Etiopija i Džibuti;
Zapadna Afrika: Mali, Senegal, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Burkina Faso, Sijera Leone, Niger i Nigerija.
Centralna Azija: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Sinđang (Kina)
Jugozapadna Azija: arapske države kao što su Saudijska Arabija, Irak, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i nearapske države kao što su Turska, Sjeverni Kipar i Iran.
Južna Azija: Avganistan, Pakistan, Bangladeš i Maldivi
Jugoistočna Azija: Indonezija, Brunej i Malezija
Istočna Azija: dijelovi Kine (Ningsja)
Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo (djelimično priznata država, sporna teritorija), dijelovi Rusije (Sjeverni Kavkaz i Regija Volga) i Ukrajine (posebno na Krimu)

Demografija

уреди
 
Pogled na Džakartu, Indonezija; ova zemlja ima najbrojniju muslimansku populaciju na svijetu

Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama, broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih etničkih grupa. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: arapski, urdu, bengalski, pandžabski, malajski, javanski, sudanski, svahili, hausa, fula, berberski, tuareški, somalijski, albanski, bošnjački, ruski, turski, azerbejdžanski, kazaški, uzbečki, tatarski, perzijski, paštu, belučki, sindski, kašmirski i mnogi drugi jezici.

Religija

уреди

Dva glavna pravca u islamu su sunitski i šitski islam. Veliku većinu muslimana u svijetu čine suniti, i to [87—90]%.[12]

Šiti i pripadnici ostalih pravaca u islamu sačinjavaju oko [10—13]% od ukupnog muslimanskog stanovništva.

Deset država s najvećim procentom šitskih muslimana su: Iran (93%), Azerbejdžan (61%), Irak (55%), Jemen (36%), Liban (27%),[13] Pakistan (25%), Sirija (17%), Turska (15%), Avganistan (15%) i Indija (2,7%).[14]

Geografska distribucija

уреди

U islamu postoje različite pravne škole, tj. škole fikha, tako da danas unutar sunitskog islama postoje četiri takve škole odnosno mezheba:

Glavni mezhebi i njihova distribucija po muslimanskim zemljama (en)
Mapa glavnih denominacija i religija svijeta (en)

Ekonomija

уреди

Glavne ekonomije islamskog svijeta sastoje se od pojedinih ekonomskih sistema zapadne Azije, Južne Azije, jugoistočne Azije, glavnine ekonomija Bliskog istoka, Sjeverne i Zapadne Afrike — uključujući islamske države, sekularne države, nacije s državnim religijama, te nacije koje nemaju deklaraciju da imaju značajnu islamsku religijsku većinu kao procenat populacije.

Islamska ekonomija zabranjuje lihvarenje odnosno kamatu, ali svejedno u većini muslimanskih zemalja koristi se zapadno bankarstvo.

Vidi još

уреди

Reference

уреди
  1. ^ Budućnost globalne muslimanske populacije. Pristupljeno 7. jun 2015.
  2. ^ Azijsko-pacifički region. Pristupljeno 7. jun 2015.
  3. ^ Region B. — S. Afrika. Pristupljeno 7. jun 2015.
  4. ^ Subsaharska Afrika. Pristupljeno 7. jun 2015.
  5. ^ Muslimansko stanovništvo Evrope. Pristupljeno 7. jun 2015.
  6. ^ Muslimansko stanovništvo Amerika. Pristupljeno 7. jun 2015.
  7. ^ Prvi put u istoriji broj muslimana veći od broja katolika. www.theguardian.com. 31. mart 2008. Pristupljeno 7. jun 2015.
  8. ^ Muslimansko stanovništvo po državama. Pristupljeno 7. jun 2015.
  9. ^ Previranja u svijetu islama. Pristupljeno 7. jun 2015.
  10. ^ „Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut” [Populacija po regionima]. Sensus Penduduk 2010. Jakarta, Indonesia: Badan Pusat Statistik. 15. 5. 2010.  Muslimani 207176162 (87,18%), hrišćani 16528513 (6,96%), hinduisti 4012116 (1,69%), budisti 1703254 (0,72%), konfučijisti 117091 (0,05%), ostali 299617 (0,13%); Ukupno 237641326.
  11. ^ „Sudan Overview”. www.sd.undp.org. Pristupljeno 7. 6. 2015. 
  12. ^ Globalna muslimanska populacija. Pristupljeno 8. jun 2015.
  13. ^ Religijske slobode. Pristupljeno 8. jun 2015.
  14. ^ Najveće šiitske zajednice Архивирано на сајту Wayback Machine (7. јул 2010). Pristupljeno 8. jun 2015.

Literatura

уреди