Портал:Sovjetski Savez

Portal o Sovjetskom Savezu

Dobro požalovatь na Portal Soюza Sovetskih Socialističeskih Respublik

O Portalu

Portal o Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika je nastao sa željom da se što bolje prezentuje istorija prve socijalistilčke zemlje, koja je postojala od 1922. do 1991. godine, kao i svih vojnih, kulturnih, sportskih, privrednih i drugih uspeha koje je postigla, a sa posebnim osvrtom na Veliki otadžbinski rat i doprinos koji je ova zemlja i njeni narodi dali u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine.

Sovjetski Savez je osnovan 30. decembra 1922. godine kao ravnopravna zajednica — Ruske, Ukrajinske, Beloruske i Zakavkaske Sovjetske Republike, koje su nastale nakon Oktobarske revolucije, 1917. i pobede boljševika u građanskom ratu. Broj sovjetskih republika se menjao s godinama, a od 1956. godine Sovjetski Savez je činilo 15 sovjetskih republika.

Grb Sovjetskog Saveza
Grb Sovjetskog Saveza

Bio je prva socijalistička država, koja je nakon neobične ekonomske politike ratnog komunizma za vreme i neposredno nakon završetka građanskog rata, posle Lenjinove smrti i dolaska Staljina na vlast, krajem 1928. godine otpočela sa izgradnjom socijalističke privrede. Tada je započet intenzivan program industrijalizacije, dok je u poljoprivredi država prisvojila imovinu seljaka i uspostavila kolektivne seljačke zadruge — kolhoze. Industrijalizacija je brzo dala rezultate pa je SSSR ubrzo postao velika industrijska sila, dok se kolektivizacija seljaka suočila sa ogromnim problemima — otporom seljaka, glađu i velikim žrtvama. Socijalni prevrati su nastavljeni i sredinom 1930-ih godina, kad je Staljin započeo veliku čistku u Komunističkoj partiji, koja se kasnije proširila u otvorenu kampanju terora koja je dovela do egzekucije, zatvaranja i proterivanja velikog broja ljudi u radne logore — gulage. Takođe u prvim godinama postojanja Sovjetski Savez je bio u otvorenom sukobu s kapitalističkim zemljama zapadne Evrope i bio je pod stalnom pretnjom strane intervencije u cilju svrgavanja boljševičke vlasti. Kasnije su diplomatski odnosi normalizovani, ali su zapadne zemlje i dalje odbijale da sa SSSR-om zaključe pakt, što je rezultitralo sklapanjem pakta Ribentorp-Molotov.

Juna 1941. godine Hitler je pogazio pakt i izvršio agresiju na Sovjetski Savez. Početni nemački uspesi su zaustavljeni kod Moskve, krajem 1941. godine, a Crvena amrija je, nakon Staljeingradske bitke, početkom 1943. godine krenula u protiv ofanzivu oslobađajući svoju okupiranu teritoriju i istočnu Evropu od fašizma. Maja 1945. godine sovjetske trupe su ušle u Berlin i prislile Treći rajh na predaju. Iako opustošen SSSR je iz rata izašao kao sila pobednica i jedan od osnivača Ujedinjenih nacija. Nakon rata SSSR se u kratkom periodu obnovio, postavši atomska sila, koja je kontrolisala čitavu istočnu Evropu i širila svoju uticaj u Kini i drugim zemljama sveta. Ubrzo su nekadašnji ratni saveznici, a pre svega SAD postali neprijatelji SSSR-a u novom hladnom ratu

Izabrani članak 1

Nil Armstrong silazi na površinu Meseca
Nil Armstrong silazi na površinu Meseca

Svemirska trka je bilo nezvanično nadmetanje između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza koje je trajalo od 1957. do 1975. godine. Ono je obuhvatalo istovremene napore obeju zemalja da istraže svemir, da pošalju veštačke satelite u Zemljinu orbitu, da pošalju ljude u svemir i na Mesec i sl. Iako koreni svemirske trke leže u ranoj raketnoj tehnologiji i zategnutim međunarodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata, ona je počela nakon sovjetskog lansiranja satelita Sputnjik 1, 4. oktobra 1957. Termin svemirska trka je smišljen po analogiji sa trkom u naoružavanju koja je takođe postojala između SAD i SSSR. Svemirska trka je postala važan deo kulturnog i tehnološkog rivalstva između Sovjetskog Saveza i Država tokom Hladnog rata, te posebno važna arena u ovom sukobu, kako zbog svoje vojne primene tako i zbog psihološke koristi od naraslog morala.

Tokom ovih godina SSSR je uspeo da prvi lansira veštački satelit sa Zemlje (Sputnjik-1), prvi pošalje živo biće — psa Lajku — u svemir (Sputnjik 2), prvi pošalje čoveka — Jurija Gagarina — u svemir, te prvi izvrši šetnju kosmonauta u otvorenom svemiru. SAD je uspeo prvi da pošalje čoveka — Nila Armstronga — na Mesec (Apolo 11).

...dalje...

Izabrana fotografija 1

Vladimir Ilič Uljanov Lenjin (1870—1924), revolucionar, filozof i publicista, vođa Oktobarske revolucije, osnivač Komunističke partije i Kominterne i utemeljivač Sovjetskog Saveza.

Republike SSSR

Istaknute ličnosti

Vladimir Lenjin Josif Staljin Maksim Gorki Georgij Žukov Nikita Hruščov Leonid Brežnjev Sergej Koroljov Valentina Tereškova

Portali