Korisnik:Pinki/U pripremi/Hronologija/1960.
1960. godina
uredi- 10. februar
- U Krašiću, kod Zagreba umro Alojzije Stepinac (1898-1960), zagrebački nadbiskup i kardinal (1946. je zbog krivičnih dela protiv naroda i države osuđen na 16 godina zatvora, a kazna mu je kasnije preinačena na kućni pritvor). Papa Jovan Pavle II ga je 1998. godine proglasio „blaženim“.
- 26. februar
- U Beogradu umro Aleksandar Belić (1876-1960), filolog, profesor i rektor Beogradskog univerziteta (1933-1934), predsednik SANU (1937-1960) i član mnogih akademija u Jugoslaviji i inostranstvu.
- 27. mart
- U Beogradu umro Ivan Karaivanov (1889-1960), bugarski komunista i revolucionar, aktivista međunarodnog radničkog pokreta, član CK SKJ i nosilac Ordena junaka socijalističkog rada. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“, na stadionu „JNA“ u Beogradu, po četvrti put proslavljen Dan mladosti i 68-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine pošla iz Đevđelije, sa omladinske radne akcije na izgadnji deonice auto-puta „Bratstvo i jedinstvo“ od Skoplja do Đevđelije. U nošenju štafete učestvovalo je oko 400.000 učesnika i prešla je put dug preko 5.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je Mile Gavritov, mašinski tehničar fabrike „Makedonika“ iz Štipa.
- 23. jul
- U Očkoj Gori, kod Čajetine, umro Dragutin Bukvić (1885-1960), revolucionar, bivši član Izvršnog odbora KPJ (1922-1923), poslanik KPJ (1920) i aktivista međunarodnog radničkog pokreta.
- 23—31.jul
- U rimskom amfiteatru u Puli održan VII „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 11 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Deveti krug“, reditelja Franca Štiglica, a nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Veljko Bulajić za režiju filma „Rat“, Zora Dirnbah za scenario filma „Deveti krug“, Dušica Žegarac za glavnu žensku ulogu u filmu „Deveti krug“, Antun Vrdoljak za glavnu mušku ulogu u filmu „Rat“, Svetlana Mišković za epizodnu ulogu u filmu „Tri Ane“, Branko Tatić za epizodnu mušku ulogu u filmovima „Deveti krug“ i „Tri Ane“, Ivan Marinček za fotografiju u filmu „Deveti krug“, Branimir Sakač za muziku u filmu „Deveti krug“, Duško Jeričević za scenografiju u filmu „Rat“ i Franjo Jurjević za ozvučenje u filmu „Akcija“. Tokom održavanja festivala, održan je Kongres filmskih autora na kom je osnovano Udruženje filmskih scenarista i reditelja Jugoslavije.
- 20. septembar 1960. – Otvoreno Petnaesto zasedanje Generalne skupštine OUN u Njujorku. Jugoslovensku delegaciju predvodio Josip Broz. U OUN stvoreno jezgro neangažovanih zemalja (Jugoslavija, Gana, Gvineja, Etiopija, Indija,Indonezija, Mali, Sudan, Egipat).
- 28. septembar
- U Skoplju umro Naum Naumovski (1920—1960), revolucionar, društveno-politički radnik, član Izvršnog komiteta CK SK Makedonije i nosilac Ordena narodnog heroja.
- 29. oktobar
- U Beogradu umro Sreten Stojanović (1898-1960), akademski vajar, revolucionar, profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu i član SANU. Autor je nekoliko spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu
- Oktobar 1960. – Osnovan Oktobarski salon, najveća izložba likovnih umetnosti u Beogradu.
- 25. novembar
- U Beogradu umro Mitar Bakić (1908-1960), revolucionar, društveno-politički radnik, član CK SKJ i CK SK Crne Gore i nosilac Ordena narodnog heroja. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.
1961. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1960. godinu, a njen dobitnik je bio Radomir Konstantinović za roman „Izlazak“.
- 12/13. februar
- U Zagrebu izvršio samoubistvo pesnik Branko Miljković (1934-1961), kulturni urednik Radio Zagreba.
- 16. februar
- U Ljubljani, u dvorani Slovenačkog narodnog pozorišta, održano prvo takmičenje „Jugovizija“ na kom je biran predstavnik FNRJ za evropsko takmičenje „Pesma Evrovizije“. Ovo takmičenje organizovala je Jugoslovenska radio-televizija, a pobedila je Ljiljana Petrović s pesmom „Neke davne zvezde“ (kompozitor Jože Privšek, tekst Mika Antić).
- 18. mart
- U Kanu ( Francuska) odražno finalno veče takmičenja „Pesma Evrovizije ‘61“. Predstvanik FNRJ na ovom takmičenju bila je Ljiljana Petrović sa pesmom „Neke davne zvezde“, koja je osvojila 8 mesto (ovo je bilo prvo učešće Jugoslavije na pesmi Erovizije).
- 17. april
- U Los Anđelesu ( SAD) održana 33 dodela „Nagrada Američke filmske akademije“ tzv „Oskara“ za filmove snimljene tokom 1960. godine. U kategoriji „Nagrade za najbolji strani film“ učestvovao je i jugoslovenski film „Deveti krug“ reditelja Franca Štiglica, ali nije osvojio nagradu.
- 17—18. april
- U Beogradu, u dvorani Doma sindikata, u organizaciji Radio-televizije „Beograd“ i Udruženja džez muzičara, održan je prvi beogradski festival zabavne muzika - „Beogradsko proleće“. Na festivalu je pobedio Dušan Jakšić s pesmom „Čerge“. Odmah posle finalne večeri, desetak hiljada ljudi, nezadovoljnih odlkom žirija, okupilo se na Trgu Marksa i Engelsa (danas Trg Nikole Pašića) i protestvovalo zahtevajući pobedu Đorđa Marjanovića.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu, po peti put proslavljen Dan mladosti i 69-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“, koja je ove godine pošla iz Titovog Užica, grada koji je 1941. godine bio centar oslobođene teritorije. U nošenju štafete učestvovalo je oko 250.000 učesnika i prešla je put dug preko 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je Slobodan Jovanović, metalostrugarski radnik preduzeća „Prvi partizan“ iz Titovog Užica.
- 3. jul 1961. - Izvršen probni let prototipa jugoslovenskog mlaznog aviona Galeb, čime je započela nova epoha u razvoju JRV.
- 28. jul—5. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan VIII „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 26 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašeni su filmovi „Balada o trubi i oblaku“, reditelja Franca Štiglica i „Uzavreli grad“, reditelja Veljka Bulajića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Dragoslav Ilić, Radenko Ostojić i Veljko Bulajić za scenario filma „Uzavreli grad“; Duša Počkaj za glavnu žensku ulogu u filmu „Ples po kiši“; Miha Baloh za glavnu mušku ulogu u filmu „Veselica“; Stanislava Pešić za epizodnu ulogu u filmu „Pesma“ i Rudi Vavapotič za fotografiju u filmu „Balada o trubi i oblaku“.
- 14. oktobar
- U Guči održan Prvi Dragačevski sabor trubača, pod nazivom - Veliki narodni sabor „Sa Ovčara i Kablara“. Organizatori ovog sabora bili su novinar lista „Duga“ Blagoje Blaža Radivojević i književnik Branko V. Radičević. Pobednik prvog sabora bio je Desimir Perišić iz sela Goračića, kod Lučana, a najbolji orkestar je bio orkestar Dragana Jovanovića iz sela Dljina, takođe kod Lučana (tokom kasnijih godina ovaj sabor je prerastao u najveći trubački festival, kao i festival folklora i narodnog stvaralaštva).
- 14. oktobar 1961. – Postavljen kamen temeljac TV tornja na Avali.
- 2. decembar
- U Beogradu umro Mile Peruničić (1890-1961), predratni političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i prvi sekretar Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ (1945-1953).
- 15. decembar
- U San Francisku ( SAD) umro Vasilije Kovačević Čile (1911-1961), generalni konzul SFRJ u San Francisku i nosilac Ordena narodnog heroja. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.
1962. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1961. godinu, a njen dobitnik je bio Dobrica Ćosić za roman „Deobe“.
- 28. april 1962. - Svečano otvoren novi aerodrom „Beograd“ kraj Surčina.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu, po šesti put proslavljen Dan mladosti i 70-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine pošla, početkom aprila iz Jesenice, grada u SR Sloveniji. Prvi nosilac štafete je bio Ludvig Zajc, radnik Železare i jugoslovenski reprezentativac u smučarskim skokovima. U daljem nošenju štafete učestvovalo je oko 400.000 učesnika i prešla je put dug preko 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bila je Fuada Midžić, studentkinja Pravnog fakulteta iz Sarajeva.
- 27. jul—2. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan IX „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 19 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Kozara“, reditelja Veljka Bulajića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Milena Dravić za glavnu žensku ulogu u filmu „Prekobrojna“, Mija Aleksić za glavnu mušku ulogu u filmu „DR“, Olivera Marković za epizodnu žensku ulogu u filmovima „Kozara“ i „Sibirska ledi Magbet“, Velimir Bata Živojinović za epizodnu mušku ulogu u filmovima „Kozara“ i „DR“ i Aleksandar Sekulović za snimateljski rad u filmu „Sibirska ledi Magbet“ (nagrada za režiju i za scenario nisu dodeljene). Festival je posetilo oko 40.000 gledalaca.
- 5. avgust
- U listu Politika počeo da izlazi feljton u 44 nastavka o tome kako je uhapšen Draža Mihailović.
- 24. septembar 1962. – Predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji (trajala do 3. oktobra). Razgovori u Beogradu Tito – Brežnjev. Prilikom te posete Josip Broz Tito i Leonid Brežnjev u Milanovcu su otkrili zajednički spomenik izginulim partizanima i borcima Crvene armije.
- 2. novembar
- U Beogradu umro Stevan Jakovljević (1890—1962), biolog, profesor i rektor Beogradskog univerziteta (1945-50) i član SANU.
- 28. novembar
- U Bonu (tada glavnom gradu Zapadne Nemačke) ustaška teroristička grupa, uoči Dana Republike, izvršila napad na ambasadu FNRJ. U ovom napadu teško je ranjen domar ambasade Momčilo Popović, koji je pokušao da ih spreči da uđu, a lakše je ranjena službenica ambasade Stana Dovgan (Momčilo Popović je preminuo 11. decembra u bolnici u Bonu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu. Za ovaj podvig, kao i za učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi predsednik FNRJ Josip Broz Tito ga je 15. decembra posmrtno odlikovao Ordenom narodnog heroja).
1963. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1962. godinu, a njen dobitnik je bio Miroslav Krleža za roman „Zastave“.
- 12—25. maj
- U Riju de Žaneiru ( Brazil) održano IV svetsko prvenstvo u košarci. Košarkaška reprezentacija Jugoslavije, u sastavu: Slobodan Gordić, Radivoj Korać, Trajko Rajković, Dragan Kovačević, Josip Đerđa, Dragoslav Ražnatović, Ivo Daneu, Zvonimir Petričević, Vital Ajzelt, Vladimir Cvetković, Nemanja Đurić, Midorag Nikolić i trener Aleksandar Nikolić, osvojila je srebrnu medalju (ovo je bila prva medalja osvojena na svetskim prvenstvima i prva od ukupno tri srebrne medalje). Prvo mesto na takmičenju osvojila je reprezentacija Brazila, a treće reprezentacija Sovjetskog Saveza.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 71-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine pošla 15. aprila iz Jajca, grada u kom je 1943. godine održano Drugo zasedanje AVNOJ-a. Ispraćaju štafete prisustvovao je Đuro Pucar Stari, revolucionar i član Izvršnog komiteta CK SKJ, a njen prvi nosilac bila je maturantkinja Jovanka Mrđan. U daljem nošenju štafete učestvovalo je oko 250.000 učesnika i prešla je put dug preko 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je Momčilo Knežević, učenik iz Pljevalja.
- 26. jul
- 28. jul—3. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan X „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 19 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Licem u lice“, reditelja Branka Bauera. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Branko Bauer i Igor Pretnar za režiju filma „Licem u lice“, odnosno „Samorastinki“; Arsen Diklić za scenario filma „Radopolje“; Majda Potokar za glavnu žensku ulogu u filmu „Samorastinki“; Slobodan Perović za glavnu mušku ulogu u filmu „Muškarci“ i Dušan Radić za muziku u filmovima „Mačak po šljemom“ i „Čovek i zver“. Ove godine početak festival je bio odgođen za dva dana, zbog zemljotresa u Skoplju, a tokom festivala je obeležena deseta godišnjica festivala - projekcijom prvonagrađenih filmova i izložbom fotografija iz filmova.
- 1. septembar 1963. – Na mestu nekadašnjeg stadiona „Jugoslavije“, koji je posle rata nosio naziv „Avala“, otvoren stadion „Crvene zvezde“ prvenstvenom utakmicom Crvena zvezda – Rijeka (2:1).
1964. godina
uredi- 4. januar
- U blizini železničke stanice Jajinci, kod Beograda, dogodila se teška železnička nezgoda kada je na putnički voz iz Požarevca naleteo ubrzani voz iz Niša, koji je stajao ispred signala. Tom prilikom poginunuo je 61 putnik, dok je njih 162 povređeno.
- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1963. godinu, a njen dobitnik je bio Oskar Davičo za roman „Gladi“.
- 13. april
- Slavonski Brod i okolinu pogodio zemljotres jačine 5,8 rihtera u kojem je poginulo troje ljudi i pričinjena znatna materijalna šteta.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 72-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine pošla iz Skoplja, glavnog grada SR Makedonije koji je prethodne godine pogodio katastrofalan zemljotres. U nošenju štafete učestvovalo je oko 200.000 učesnika i prešla je put dug preko 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je Josip Harcet, radnik fabrike železničkih vozila „Janko Gredelj“ iz Zagreba.
- 26. jul—1. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan XI „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 16 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Službeni položaj“, reditelja Fadila Hadžića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Žika Mitrović i France Štiglic za režiju filma Marš na Drinu, odnosno „Ne joči, Peter“; Ivan Ribič za scenario filma „Pravo stanje stvari“; Olivera Marković za glavnu žensku ulogu u filmu „Službeni položaj“; Ljuba Tadić za glavnu mušku ulogu u filmu „Marš na Drinu“; Tomislav Pinter za snimateljski rad u filmu „Pravo stanje svari“, Alojz Srebotnjak za muziku u filmu „Ne joči, Peter“ i Željko Senečić za scenografiju u filmu „Pravo stanje stvari“. Ovogodišnji festival je otvoren projekcijom dokumentarnog filma „Skoplje ’63“, reditelja Veljka Bulajića.
- 19. oktobar
- Iznad planine Avala, kod Beograda, dogodila se avionska nezgoda u kojoj je poginulo 23 ljudi - 7 putnika i 16 članova posade. Putnici u avionu marke „Iljušin Il-18“ su bili članovi sovjetske vojne misije, koja je pošla na proslavu dvadesetogodišnjice oslobođenja Beograda (članovi vojne misije su bili - Sergej Birjuzov (1904-1964), maršal i Heroj SSSR, načelnik Generalštaba oružanih snaga SSSR i prvi zamenik ministra odbrane SSSR; Vladimir Ždanov (1902-1964), general-pukovnik i Heroj SSSR, načelnik Vojne akademije oklopnke vojske; Nikolaj Mironov (1913-1964), general-major i šef Administrativnog odeljenja CK KPSS; Nikolaj Škodunovič (1904-1964), general-lajtant i zamenik načelnika Vojne akademije „Frunze“; Ivan Kravcov (1896-1964), general-lajtant u penziji i Heroj SSSR; Leonid Bočarov (1909-1964), general-major u penziji i Grigorji Šeludljko, podpukovnik i stariji ađuntant načelnika Generalšataba S. Birjuzova). Uzroci nezgode su bili niski let aviona i gusta magla.
- 6. novembar
- U saobraćajnoj nezgodi u blizini sela Šopića, kod Lazarevca, poginuli Slobodan Penezić Krcun (1918-1964), predsednik Izvršnog veća SR Srbije, član CK SKJ i CK SKS i nosilac Ordena narodnog heroja; Svetolik Lazarević Laza (1910-1964), predsednik Organizaciono-političkog veća Skupštine SR Srbije i član CK SKS (sahranjeni su u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu), kao i vozač Milorad Lomić. Pored njih, u kolima su bili Ljubomir Mijatović, republički sekretar za trgovinu i Olga Živković, narodni poslanik, ali su oni preživeli.
1965. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1964. godinu, a njen dobitnik je bio Oskar Davičo za roman „Tajne“.
- 2. mart 1965. – Josip Broz uputio ličnu poruku predsedniku SAD Lindonu Džonsonu, sa apelom da se pristupi pregovorima o Vijetnamu.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 73-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine pošla iz Titograda, glavnog grada SR Crne Gore. U nošenju štafete učestvovalo je oko 200.000 učesnika i prešla je put dug skoro 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je sportista Miroslav Cerar, gimnastičar iz Ljubljane i reprezentativac SFRJ.
- 26. jul—1. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan XII „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 20 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašeni su filmovi „Prometej s otoka Viševice“, reditelja Vatroslava Mimice i „Tri“, reditelja Aleksandra Saše Petrovića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Aleksandar Saša Petrović za režiju filma „Tri“, Majda Potokar za glavnu žensku ulogu u filmu „Lažnivka“, Velimir Bata Živojinović za glavnu mušku ulogu u filmovima „Tri“ i „Sovražnik“, Tomislav Pinter za snimateljski rad u filmu „Prometej s otoka Viševice“, Tomica Simović za muziku u filmu „Doći i ostati“ i Vlatko Gilić za scenografiju u filmu „Min njet“. Otvaranju ovogodišnjeg festivala prisustvovao je i predsednik Republike Josip Broz Tito, a u toku festivala, u pulskom bioskopu „Beograd“ emitovani su prvi filmovi sinhronizovani na naš jezik - američki animirani film „Bambi“ i sovjetski igrani film „Sretni dani“.
1967. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1966. godinu, a njen dobitnik je bio Meša Selimović za roman „Derviš i smrt“.
- 10. april
- U Los Anđelesu ( SAD) održana 39 dodela „Nagrada Američke filmske akademije“ tzv „Oskara“ (za filmove snimljene tokom 1966. godine). U kategoriji „Nagrade za najbolji strani film“ učestvovao je jugoslovenski film „Tri“ reditelja Aleksandra Saše Petrovića, koji je ušao među prvih pet nominovanih, ali nije osvojio nagradu.
- 12. maj
- U Kanu ( Francuska) održano finalno veče „Kanskog filmskog festivala“ na kom je nagradu „Gran pri žirija“ osvojio film „Skupljači perja“, reditelja Aleksandra Saše Petrovića.
- 12—25. maj
- U Montevideu ( Urugvaj) održano V svetsko prvenstvo u košarci. Košarkaška reprezentacija Jugoslavije, u sastavu: Borut Basin, Radivoj Korać, Trajko Rajković, Dragan Kovačević, Vladimir Cvetković, Dragoslav Ražnatović, Ivo Daneu, Krešimir Ćosić, Josip Đerđa, Rato Tvrdić, Nemanja Đurić, Petar Skansi i trener Ranko Žeravica, osvojila je srebrnu medalju (drugu po redu, od ukupno tri, na svetskim prvenstvima). Prvo mesto na takmičenju osvojila je reprezentacija Sovjetskog Saveza, a treće reprezentacija Brazila. Jugoslovenski reprezentativac Ivo Daneu proglašen je za najboljeg igrača Svetskog prvenstva.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 75-i rođendan Josipa Broza Tita. U nošenju „Štafete mladosti“ ove godine učestvovalo je oko 200.000 učesnika i prešla je put dug preko 7.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je pilot Miodrag Strunjaš, učesnik osnovne škole iz Pljevalja.
- 26. jul—1. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan XIV „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 16 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Skupljači perja“, reditelja Aleksandra Saše Petrovića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Aleksandar Saša Petrović i Puriša Đorđević za režiju filma „Skupljači perija“, odnosno „Jutro“; Puriša Đorđević za scenario filma „Jutro“; Velimir Bata Živojinović za glavnu mušku ulogu u filmovima „Skupljači perija“, „Breza“ i „Praznik“; Tomislav Pinter za snimateljski rad u filmovima „Skupljači perija“ i „Breza“; Zoran Hristić za muziku u filmu Hasanaginica i Dragoljub Ivkov za scenografiju u filmu „Buđenje pacova“. Otvranju ovogodišnjeg festivala prisustvovao je i predsednik Republike Josip Broz Tito.
- u toku avgusta
- Na Letnjoj pozornici Niške tvrđave u Nišu održan II Festival glumačkih ostvarenja „Filmski susreti“.
1968. godina
uredi- 10. januar 1968. – Savezno izvršno veće dalo saglasnost za pregovore o obnavljanju diplomatskih odnosa sa SR Nemačkom.
- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1967. godinu, a njen dobitnik je bio Erih Koš za roman „Mreža“.
- 2. februar
- U Vojnoj bolnici u Zagrebu umro dr Ivan Ribar (1881—1968), predrani političar levičarske orijentacije, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i prvi predsednik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ (1945-53) i nosilac Ordena junaka socijalističkog rada. Sahranjen je 5. februara uz najviše državne i vojne počasti na groblju Mirogoj u Zagrebu.
- 10. april
- U Los Anđelesu (SAD) održana 40 dodela „Nagrada Američke filmske akademije“ tzv „Oskara“ (za filmove snimljene tokom 1967. godine). U kategoriji „Nagrade za najbolji strani film“ učestvovao je jugoslovenski film „Skupljači perija“ reditelja Aleksandra Saše Petrovića, koji je ušao među prvih pet nominovanih, ali nije osvojio nagradu.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 76-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine krenula sa gradilišta na izgradnji hidroelektrane „Đerdap“ na Dunavu. Prvi nosilac štafete bio je radnik Đorđe Mandić. U daljem nošenju štafete učestvovalo je oko 200.000 učesnika i prešla je put dug preko 8.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bio je Edvard Franković, automehaničar iz Pazina.
- 16. jun
- U Budvi umrla glumica Vera Ilić-Đukić (1928—1968), koja je svoju najveću popularnost ostavrila u prvim jugoslovenskim televizijskim serijama tokom šezdesetih.
- 13. jul
- U Beogradu u bioskopu „20. oktobar“ Miljenko Hrkač, ustaški terorista i član terorističke organizacije „Hrvatski oslobodilački pokret“ iz Štutgarta, podmetnuo eksplozivnu napravu od koje je poginuo radnik Savo Čučurević, a 76 ljudi je teže i lakše ranjeno, među kojima i studentkinja Magdalena Novaković, koja je ostala bez obe noge (ovo je bila jedna od najvećih terorističkih akcija ustaške emigracije u SFRJ. Miljenko Hrkač (1947—1978) je uhapšen u decembru i osuđen na smrtnu kaznu, a pre toga je 25. septembra, podmetnuo još jednu bombu u garderobu glavne železničke stanice od koje niko nije stradao).
- 26. jul—2. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan XV „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazano 15 domaćih filmova. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Kad budem mrtav i beo“, reditelja Živojina Pavlovića. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Živojin Pavlović za režiju filma „Kad budem mrtav i beo“, Branimir Šćepanović za scenario filma „Pre istine“, Mia Oremović za glavnu žensku ulogu u filmu „Imam dvije mame i tate“, Ljuba Tadić za glavnu mušku ulogu u filmovima „Pre istine“ i „Vuk sa Prokletija“, Ivica Rajković za snimateljski rad u filmovima „Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata“ i „Imam dvije mame i tate“, Miljenko Prohaska za muziku u filmu „Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata“ i Nikola Lazarevski za scenografiju u filmu „Makedonska krvava svadba“. Počasne „Zlatne arene“ primili su: časopis „Filmska kltura“, nedeljnik „Vjesnik u srijedu“, televizijska emisija „Ekran na ekranu“, kritičarka Mira Boglić i kritičar Dragoslav Adamović.
- u toku avgusta
- Na Letnjoj pozornici Niške tvrđave u Nišu održan III Festival glumačkih ostvarenja „Filmski susreti“. Na ovogodišnjem festivalu ustanovljana je nagrada Glumački par godine „Ona i on“, koja se dodeljuje glumačkim parovima iz filmova i televizijskih serija, emitovanih tokom godine. Glumački par biraju čitaoci lista „TV Novosti“, a na predlog redakcije lista. Prvi dobitnici ove nagrade bili su Milena Dravić i Ljubiša Samardžić, za uloge Slobodanke i Malog filmu „Jutro“.
- 25. septembar
- teroristička akcija glavna železnička stanica (Eksplodirala bomba u garderobi beogradske železničke stanice – 3 lica teže i 10 lakše povređeno).
- 27. novembar
- U Prištini izbile albanske nacionalističke demonstracije, koje su organizovane dan pred albanski nacionalni praznik Dan zastave, koji se u NSR Albaniji proslavljao kao Dan Albanije. Organizatori su bili albanski nacionalisti i separatisti, koji su želeli da se Kosovo i Metohija izdvoji iz Jugoslavije i priključi Albaniji. Demonstracije su izbile u dvorištu Filozofskog fakulteta i oko 2.000 demonstranata uglavnom studenata i srednjoškolaca krenulo je ulicom Maršala Tita ka centru grada, gde su na trgu ispred pozorišta održane demonstracije na kojima su govornici otvoreno govorili protiv Tita, Jugoslavije i Srba, a klicali Enveru Hodži i Albaniji. Glavne parole su bile - „Hoćemo Republiku“, „Živeo 28. novembar“, „Tražimo samoopredeljenje“ i dr. Tokom demonstracija, pridružile su im se grupe iz Uroševca, Prizrena, Peći i Drenice i krenuli su ka zgradi Pokrajinskog komiteta SK Srbije za KiM, a potom i ka obližnjoj kasarni „Maršal Tito“. Posle sukoba sa sa milicijom i upozorenja dežurnih oficira da će upotrebiti silu, demonstranti su krenuli ka Domu JNA, gde je došlo do pogibije jednog sedamnaestogodišnjeg mladića (niko od pripadnika milicije i JNA nije pucao). Potom je kod zgrade Pokrajinskog sekreterijata za unutrašnje poslove, izbio najjači sukob milicije i demonstranata i oni su se povukli u dvorište Filozofskog fakulteta. U toku noći došlo je do novog pokušaja demonstracija, ali su one razbijene brzom akcijom milicije, kojoj je stiglo pojačanje. U toku demonstracija povređeno je 27 građana, deset pripadnika miicije, četiri vatrogasca i jedan mladić je poginuo.
- U Uroševcu, Gnjilanu i Podujevu izbile manje albanske nacionalističke demonstracije, na kojima je učestvovalo stotinjak demonstranata uglavnom srednjoškolaca.
- 28. novembar
- U Prištini u ranim jutarnjim časovima izbile nove demonstracije sa oko 1.200 učesnika, ali su one razbijene akcijom organa reda. Potom je u Prištinu ušla kolona tenkovskog korpusa i pešadijskih jedinica Jugoslovenske narodne armije (JNA), a Pokrajinski sekreterijta za unutrašnje poslove zabranio je sve javne skupove u Pokrajini.
1969. godina
uredi- u toku januara
- U Beogradu održana dodela „Ninove nagrade“ za 1968. godinu, a njen dobitnik je bio Slobodan Novak za roman „Misli, zlato, tamjan“.
- 24. februar
- U Los Anđelesu ( SAD) održana 26 dodela nagrada „Zlatni globus“, koju dodeljuje Holivudska asocijacija stranih novinara (za filmove snimljene tokom 1968. godine). U kategoriji „Nagrade za najbolji film van engleskog govornog područja“ učestvovao je jugoslovenski film „Skupljači perja“, reditelja Aleksandra Saše Petrovića, koji je ušao među prvih pet nominovanih, ali nije osvojio nagradu.
- 19. maj 1969. - Premijera predstave Kosa u Ateljeu 212, u režiji Mire Trailović i Zorana Ratkovića.
- 25. maj
- Svečanom priredbom tzv. „sletom“ na stadionu „JNA“ u Beogradu proslavljen Dan mladosti i 77-i rođendan Josipa Broza Tita. „Štafeta mladosti“ je ove godine krenula iz Titove pećine u Drvar, mesta u kom je 1944. godine izvršen neuspeli nemački desnat sa ciljem zarobljavanja Tita i ostalih članova Vrhovnog štaba NOV i POJ. U nošenju štafete učestvovalo je oko 200.000 učesnika i prešla je put dug preko 10.000 kilometara. Poslednji nosilac štafete, koji je predao Titu bila je Katica Stefanović, asistent na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Nišu.
- 2. jun
- U saobraćajnoj nezgodi u selu Kamenica, kod Vogošće, u blizini Sarajeva, poginuo košarkaš Radivoj Korać (1938-1969), bivši član OKK Beograd i član jugoslovenske reprezentacije. Kao zaslužni sportista sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
- 26. jul—2. avgust
- U rimskom amfiteatru u Puli održan XVI „Festival jugoslovenskog filma“, tokom kojeg je prikazan 31 domaći film. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film „Nizvodno od sunca“, reditelja Fedora Škubonje. Nagradu „Zlatnu arenu“ dobili su: Fedor Škubonja za režiju filma „Nizvodno od sunca“, Staša Borisavljević za scenario filma „Nizvodno od sunca“, Radmila Andrić za glavnu žensku ulogu u filmu „Moja strana sveta“, Boris Dvornik za glavnu mušku ulogu u filmovima „Kad čuješ zvona“ i „Most“, Frano Vodoivec za snimateljski rad u filmovima „Događaj“ i „Kad čuješ zvona“ Zoran Hristić za muziku u filmovima „Vrane“ i „Horoskop“ i Niko Matul za scenografiju u filmu „Kekčeve ukane“. Na trećoj festivalskoj večeri, 28. jula, kao gost festivala boravio je predsednik Republike Josip Broz Tito, sa suprugom Jovankom.
- 31. jul 1969. – Nakon 20 godina izgradnje otvoren Hotel „Jugoslavija“.
- u toku avgusta
- Na Letnjoj pozornici Niške tvrđave u Nišu održan IV Festival glumačkih ostvarenja „Filmski susreti“. Dobitnici nagrade Glumački par godine „Ona i on“, odlukom čitalaca lista „TV Novosti“, ove godine su bili Mira Stupica i Miodrag Petrović Čkalja, za uloge Kike Bibić i Nevena Simića u tv serijama „TV Bukvar“ i „Sačulatac“.
- 6. oktobar
- U Beogradu u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP) izvedena premijera predstave „Kada su cvetale tikve“ u režiji Bore Draškovića, a po istoimenom romanu Dragoslava Mihailovića. Glavne uloge u predstavi su igrali - Mihailo Janketić, Ljuba Tadić, Ljiljana Krstić, Ljubiša Jovanović i Vlasta Velisavljević. Ova predstava igrana je samo do 25. oktobra, kada je skinuta sa repertoara. Kao razlog skidanja predstave navodi se to što ju je predsednik Republike Josip Broz Tito u svom govoru tokom posete Zrenjaninu, okarakterisao kao „klip u točkovima revolucije“ (predstava je ponovo igrana 1984. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu, u režiji Vide Ognjenović).
- 7. oktobar 1969. – Osnovane i prvi put održane Beogradske muzičke svečanosti – BEMUS, najznačajnija
međunarodna muzička manifestacija u Srbiji.
- 7. oktobar
- U selu Jusići, kod Zvornika, Šefka Hodžić (1943) zavana „Hanumka“, zajedno sa pomagačem Avdijom Hodžićem ubila je trudnu Aliju Hasanović (1943—1969). Potom je iz utrobe ubijene izvadila nerođeno dete, a telo bacila u potok Kamenjaču. Povod za zločin bio je nemogućnost trudnoće i pokušaj predstavljanja tuđeg deteta kao svog, pošto je Šefka pred okolinom simulirala trudnoću. Pošto je nerođena devojčica Fatima ubrzo preminula, Šefka je prijavila rođenje i smrt deteta. Po pronalaženju tela ubijene, milicija je odlučila da pregleda sve žene koje su se porodile u vreme tragedije, što ih je dovelo i do Šefke. Ona je tada priznala zločin, ali je ostala nepoznanica kako je sama uspela da stručno izvrši „carski rez“ nad ubijenom (ovo je bilo jedno od najmonstruoznijih ubistava u SFRJ i za njega je vladalo veliko interesovanja javnosti, koja je zahtevala najstrožu kaznu za okrivljenu, koju je štapma nazivala „Žena monstrum“, „Panter iz Kamenjače“ i „Kraljica zločina“). Pred Okružnim sudom u Tuzli 25. maja 1970. godine Šefka je bila osuđena na smrtnu kaznu, a njen saučesnik Avdija Hodžić, na pet godina zatvora. Na obnovljenom procesu, 18. septembra 1970, smrtna kazna joj je preinačena na kaznu od 20 godina zatvora. Šefkin branilac bio je Filota Fila, tada jedan od najpoznatijih jugoslovenskih advokata. Zatvorsku kaznu je izdržavala u zatvoru u Slavonskoj Požegi. Na slobodu je puštena nakon odležanih 12 godina, 25. novembra 1982. godine, kada je zajedno sa još 27 lica pomilovana od strane Predsedništva SR Bosne i Hercegovine.
- 18. oktobar 1969. godine - U Beograd doputovali kosomnauti članovi posade Apola 11 - Nil Armstrong, Edvin Oldrin i Majkl Kolins, koji su 21. jula 1969. godine sleteli na Mesec. Armstron i Oldvin bili su prvi ljudi koji su kročili na površinu Meseca. Tokom posete, predsednik Republike Josip Broz Tito je svu trojicu odlikovao Ordenom jugoslovenske zvezde sa lentom.