Spisak arheologa
списак на Викимедији
Arheologija (od grčkih reči αρχαίος = star, (u savremenom grčkom i prastar) i λόγος = nauka, reč, misao) je nauka koja izučava materijalne ostatke, tj. sve uočljive tragove ljudskih delatnosti radi upoznavanja njihove sadržine u određenom vremenu i prostoru, kao i njihovog značenja u određenom socijalnom, ekonomskom i istorijskom okruženju.[1]
A uredi
- Barbara G. Adams, britanski arheolog, egiptolog i stručnjak za predinastičku istoriju. Radila je dugi niz godina u Hierakonpolisu, gde je bila jedna od direktora ekspedicije, a pre toga je radila u Muzeju egipatske arheologije „Petri“ u Londonu.
- Branislav Anđelković, srpski muzičar, arheolog, egiptolog i docent na Filozofskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu.
- Dragana Antonović, srpski arheolog, specijalizovana za praistoriju i paleometalurgiju Balkana.[2] Bila je predsenica Srpskog arheološkog društva.
- Marko Aleksić, srpski arheolog, istoričar i popularizator nauke.[3][4]
B uredi
- Robert Balard, američki okeanograf i pomorski arheolog i profesor okeanografije na univerzitetu Roud Ajland.
- Đuro Basler, jugoslovenski i bosanskohercegovački istoričar, arheolog i konzervator, rođen u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.[5]
- Ludvig Borhart, nemački arheolog, arhitekta i egiptolog. Godine 1907, osnovao je „Nemački arheološki institut“ u Kairu i bio je u njemu direktor, sve do 1928. godine.[6]
- Ruđer Bošković, srpski fizičar, astronom, matematičar i diplomata iz srednjovekovnog Dubrovnika[7] i jedan od najznačajnijih naučnika svoga vremena, uvršten među 100 najznamenitijih Srba svih vremena.
- Viktor Berar, francuski helenista, arheolog, političar diplomata i pisac.
- Srbislav Bukumirović, srpski informatičar, arheolog, multimedijalni producent i urednik.
- Aleksandar Bulatović, srpski arheolog i viši naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu.[8][9]
- Bogdan Brukner, srpski arheolog, akademik i profesor na Filozofskom Fakultetu u Novom Sadu.
V uredi
- Džesi Valter, američki antropolog, arheolog, pisac i prirodnjak.
- Mihailo Valtrović, srpski arheolog i prvi profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i utemeljivač srpske arheologije.
- Miloje Vasić, srpski arheolog, profesor na Beogradskom univerzitetu i član SANU.
- Johan Vinkelman, nemački arheolog i istoričar umetnosti, osnivač teorije klasicizma i autor prve velike sinteze u likovnoj umetnosti.
- Džon Gardner Vilkinson, britanski egiptolog i arheolog, jedan od osnivača britanske egiptologije.[10]. Tokom 12 godina, od 1821, sistematski je istraživao arheološke lokalitete u Egiptu i Nubiji, uključujući Karnak, grobnice u Dolini kraljeva i Gebel Barkal, planinu pored četvrte katarakte.
- Tadeuš Volanjski, poljski arheolog, slovenofil i autor hipoteze o slovenskome postanku Etruščana.
- Čarls Voldstajn, englesko-američki arheolog.
- Gordana Marjanović Vujović, srpski arheolog i upravnik Arheološkog odeljenja Narodnog muzeja u Beogradu. Bavila se pretežno slovenskom arheologijom.
- Nikola Vulić, srpski istoričar, klasični filolog i arheolog, predavač na Velikoj školi u Beogradu i Beogradskom univerzitetu i jedan od najznačajnijih srpskih proučavalaca antičke prošlosti.
G uredi
- Branko Gavela, srpski arheolog i istoričar umetnosti cincarskog porekla.[11]
- Draga Garašanin, srpski arheolog, upravnica Muzeja grada Beograda, upravnica praistorijskog odeljenja Narodnog muzeja i žena Milutina Garašanina.
- Milutin Garašanin, srpski arheolog, akademik, profesor na Filozofski Fakultet Univerziteta u BeograduFilozofskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu, redovni član Nemačkog i Austrijskog arheološkog instituta, član Instituta za praistoriju Italije, potpredsednik Međunarodne unije za proučavanje jugoistočne Evrope pri UNESKO-u i generalni sekretar SANU.
- Marija Gimbutas, litvansko-američki arheolog, poznata po izučavanju neolita i bronzanog doba Evrope.
- Dušan Glumac, srpski filozof i univerzitetski profesor.
- Zigmunt Gloger, poljski istoričar, arheolog i etnograf.
- Miodrag Grbić, arheolog prve generacije školovanih arheologa u Srbiji, pionir u naučnim istraživanjima naših do tada neotkrivenih praistorijskih i antičkih nalazišta.
- Andre Leroa Guran, francuski arheolog, jedan od najistaknutijih arheologa, antropologa i paleontologa 20. veka, čija je specijalnost bila praistorija. Bio je profesor u Lionu i Parizu, direktor muzeja franc. Musée de l'Homme, najvećeg francuskog etnološkog muzeja.
- Nadežda Gavrilović Vitas, srpski arheolog, klasična arheologija, naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu
E uredi
- Artur Evans, britanski arheolog koji je otkrio najpoznatiji lokalitet minojske kulture - Knosos, na Kritu.
- Džon Evans, engleski arheolog i geolog; otac Artura Evansa.
Z uredi
- Đorđe Mano Zisi, srpski arheolog, profesor muzeologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, naučni savetnik Arheološkog instituta i šef Antičkog odeljenja Narodnog muzeja u Beogradu.
- Stipan Zlatović, hrvatski istoričar arheolog i teolog.
I uredi
- Aleksandar Ivanović, srpski arheolog.
- Ištvan Ivanji, profesor u Subotičkoj gimnaziji, istoričar i arheolog, osnivač i prvi bibliotekar Gradske biblioteke u Subotici.
J uredi
- Đorđe Janković, srpski arheolog, doktor nauka i profesor univerziteta.
- Ivana Iskra Janošić, srpski arheolog, doktor humanističkih nauka, viši muzejski savjetnik (u penziji) i bivša direktorka Gradskog muzeja u Vinkovcima.[12]
- Ivan Jastrebov, ruski diplomata, istoričar, etnograf i arheolog; bio je konzul u Skadru, Prizrenu, Janjini i Solunu.
- Borislav Jovanović, srpski arheolog i redovni član SANU.
- Ofer Bar Josef, izraelski arheolog, profesor praistorijske arheologije na Harvard univerzitetu i kustos Paleolitske arheologija u Pibodi muzeju arheologije i etnologije. Paleolit je period koji najviše izčava.
- Ignjat Jung, prvi sremski arheolog. Kao amater, prikupljao je podatke i, zajedno sa detaljnim crtežima, slao ih časopisu Vjesnik hrvatskog arheološkog društva.
- Markus Junkelman, nemački istoričar i eksperimentalni arheolog.
K uredi
- Feliks Kanic, austrougarski putopisac, arheolog i etnolog i jedan od najvećih poznavalaca jugoistočne Evrope. Bio je kraljevski ugarski savetnik i vitez austrijskog ordena Franje Josifa, nosilac medalje za nauku i umetnost, nosilac srpskog Takovskog ordena i ordena Svetog Save i počasni član Kraljevske saksonske akademije nauka.
- Kirnijak iz Ankone, renesansni humanista i kolekcionar antikviteta sa prostora današnje Italije. Često se naziva ocem arheologije.
- Eugen Kirila, rumunski klasični filolog, arheolog i numizmatičar.
- Robert Koldevaj, nemački arhitekta i jedan od najznačaknijih nemačkih arheologa zatupnik staroazijske arheologije i važi kao osnivač savremene spomeničke arhitekture i istorijske arhitekture.
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, hrvatski geolog, paleontolog i arheolog, koji je 1899. godine na lokalitetu Hušnjakovo pored Krapine u Hrvatskoj otkrio fosilne ostatke neandertalca.[13]
- Aleksandrina Cermanović Kuzmanović, srpski arheolog, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i šef katedre za Klasičnu arheologiju.
L uredi
- Džon Labok, engleski bankar, političar, filantrop, arheolog, biolog i poliglota; prvi arheolog koji je koristio termine paleolit i neolit.
- Ostin Henri Lajard, engleski arheolog i diplomata koji je vršio iskopavanjima u Mosulu
- Vladimir Leković, srpski arheolog poznat po radu na mnogobrojnim nalazištima raznih perioda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i novim teorijskim modelima.
- Luis Liki, kenijski arheolog i prirodnjak koji je jedan od prvih koji su mislili da je Afrika kolevka ljudske civilizacije. Član je poznateporodice arheologa Liki.
- Ričard Liki, kenijski političar, paleontolog i konzervator i član čuvene porodice arheologa Liki.
Lj uredi
- Šime Ljubić, hrvatski arheolog, istoričar i biograf.
M uredi
- Dimitrije Madas, srpski arheolog koji je istraživao veliki broj značajnih lokaliteta iz svih razdoblja u mnogim krajevima Srbije. Bio je predsednik Srpskog arheološkog društva od 1983. do 1988. godine.
- Fabio Maniskalko, italijanski arheolog, specijalista za zaštitu kulturnog dobra i esejista. On je prvi na svetu primenio pravila Haške konvencije iz 1954. godine o zaštiti kulturnog dobra u slučaju oružanog sukoba.
- Snežana Marinković, srpski arheolog, stručnjak za praistoriju srednjeg Banata[14] i muzejski savetnik u Narodnom muzeju u Zrenjaninu.[15]
- Gabrijel Mortilje, francuski antropolog i arheolog, jedan od osnivača francuske antropološke škole, koji je napravio klasifikaciju kamenog doba i razvoja kultura praistorijskog čoveka. Njegov model je baziran na linearnoj teoriji ljudske evolucije[16].
- Živko Mikić, srpski arheolog, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i istaknuti fizički antropolog.
- Aleksander van Milingen, škotski naučnik, istoričar, arheolog, profesor i sveštenik.
- Monika Milosavljević, srpski teorijski arheolog i docent na Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
- Petar Milošević, srpski arheolog iz Sremske Mitrovice.
- Đorđe Milosavljević, srpski arheolog zaposlen u privrednom društvu za izgradnju, obnovi i rekonstrukciju građevinskih objekata KOTO d.o.o u sektoru za konzervatorsko-restauratorkse poslove
N uredi
- Jon Nestor, rumunski arheolog, profesor arheologije na Univerzitetu u Bukureštu, dopisni član Akademije nauka Rumunije i član brojnih naučnih i stručnih organizacija u Rumuniji i inostranstvu.
- Lubor Niderle, češki antropolog, arheolog, etnograf i istoričar.
O uredi
- Marsel Ot, belgijski arheolog i profesor praistorije na Univerzitetu u Liježu.[17] Specijalista je za religiju, umetnost, sociobiologiju i Gornji Paleolit u Evropi i Srednjoj Aziji.[18]
P uredi
- Aleksandar Palavestra, srpski arheolog i redovni profesor Filozofskog Fakulteta u Beogradu koji se bavi teorijskom arheologijom, heraldikom i studijom ćilibara.
- Vladimir Petković, srpski istoričar umetnosti, arheolog, član SANU. Glavna oblast istraživanja mu je bila srpska srednjovekovna umetnost, posebno fresko-slikarstvo. U srpskoj istoriografiji postavio je temelje naučnog izučavanja spomeničke baštine.
- Petar Patrović, srpski arheolog, klasični filolog i direktor Arheološkog instituta. Bio je predsednik Srpskog arheološkog društva i urednik Glasnika Srpskog arheološkog društva. Sistematski je istraživao Istočnu Srbiju i Ponišavlje.
- Vladislav Popović, srpski arheolog, član SANU i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, na predmetu Metodologija arheoloških istraživanja.
- Vladimir Pecikoza, srpski arheolog i rukovodilac Programa arheologije u Istraživačkoj stanici Petnica.[19]
R uredi
- Dejan Radičević, srpski arheolog poznat po istraživanju srednjovekovnih nalazišta, uključujući i metropolu iz doba Nemanjića pronađenu 2013. godine na Rudniku[20] i lokalitet „Đurine ćelije“ u susednom selu Manojlovci.[21] Docent je na Odeljenju arheologije Filozofskog fakulteta u Beogradu[22] i predsednik Srednjovekovne sekcije Srpskog arheološkog društva.
- Marija Rajhe, nemačka matematičarka i arheolog. Najpoznatija je po tome što je od 1940. do kraja života istraživala Naska linije.
- Aleksandar Ratković, srpski arheolog, istoričar i konzervator, poznat po istraživanju Hercegovine.
S uredi
- Laslo Sekereš, arheolog i muzeolog iz Subotice. Od početka karijere pa sve do svoje smrti bio je saradnik Subotičkog Gradskog muzeja, kojem je jednu deceniju bio i direktor.
- Pavle Solarić, srpski lingvista, geograf, arheolog, prosvetitelj i pesnik[23].
- Dragoslav Srejović, srpski arheolog, kulturni antropolog, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i akademik. Rukovodio je arheološkim iskopavanjima 67 praistorijskih i antičkih lokaliteta u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori (Duklja, Srebrenica, Lepenski Vir, Vlasac, Divostin, Gamzigrad, Šarkamen i dr.). Objavio je više od 200 radova u zemlji i inostranstvu. Za knjigu Lepenski Vir dobio je Oktobarsku nagradu Beograda (1970). Za dopisnog člana SANU izabran je 1974, a za redovnog 1983. godine. Bio je direktor Galerije SANU od 1989, a potpredsednik SANU od 1994. godine.
- Svetozar Nani Stanković, srpski arheolog, stručnjak za balkanski neolit i dugogodišnji saradnik Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.[24]
- Sofija Stefanović, srpski bioarheolog, fizički antropolog i redovni profesor na katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.[25]
- Srđan V. Stojančev, srpski novinar, naučni publicista, arheolog, bibliofil i istraživač kulture.[26] Jedan je od osnivača i tekući je predsednik Srpskog bibliofilskog društva.
- Igor Stojić, srpski arheolog, fizički antropolog i kulturni aktivista. Radio je u Arheološkom institutu u Beogradu, a nakon toga u Istorijskom institutu SANU u Beogradu.[27]
- Đorđe Stratimirović, srpski arheolog i književnik. Bavio se lepom književnošću i ako je najviše objavljivao arheološke radove iz istorije jugoslovenskih naroda.
T uredi
- Nenad Tasić, srpski arheolog i redovni profesor na odeljenju arheologije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na katedri za metodologiju arheoloških istraživanja. Sin je Nikole Tasića.
- Nikola Tasić, srpski arheolog-balkanolog, naučni savetnik i direktor Balkanološkog instituta SANU, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, član SANU i Evropske akademije nauka i umetnosti. Bio je treći arheolog zaposlen kao generalni sekretar SANU. Vodio je iskopavanja na četrdesetak nalazišta, najpoznatija su Vinča — Belo brdo, Belegiš, Gomolava i Gradina na Bosutuu.
- Gordana Tomović, srpski istoričar, paleograf i arheolog, specijalizovana za srednji vek.[28]
- Stanko Trifunović, srpski arheolog poznat po istraživanju antičkih i srednjovekovnih nalazišta u Vojvodini. Muzejski je savetnik Muzeja Vojvodine u Novom Sadu.[29]
- Sava Tutundžić, srpski arheolog, egiptolog, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za predmet Arheologija Bliskog istoka, glavni i odgovorni urednik Zbornika Filozofskog fakulteta, predsednik Sekcije za arheologiju Bliskog istoka i član upravnog odbora Srpskog arheološkog društva, član Međunarodne asocijacije egiptologa (Berlin) i Međunarodnog biografskog centra (Kembridž).
F uredi
- Ežen Flanden, francuski orijentalista, slikar, arheolog i političar. Flandenovi arheološki crteži i vojne skice danas se smatraju vrednijima nego njegove umetničke slike. Najpoznatiji je po crtežima i skicama staropersijskih spomenika iz ahemenidskog doba, poput Persepolisa, koje je posećivao na putovanjima s arhitektom Paskalom Kostom između 1839. i 1841.[30]
H uredi
- Zahi Havas, egipatski arheolog, egiptolog, bivši generalni sekretar Visokog saveta za starine Egipta (2002—2011) i prvi Ministar za starine Egipta (2011). Bio direktor platoa Gize, a takođe je istraživao arheološka nalazišta u delti Nila, Libijskoj pustinji i u Gornjem i Donjem Egiptu. Poslednjih nekoliko godina je privukao svetsku medijsku pažnju čestim pojavljivanjima u televizijskim dokumentarnim emisijama posvećenim staroj egipatskoj civilizaciji.
- Alfred Halikov, ruski arheolog i istoričar bugarskog porekla.
- Bedrih Hrozni, češki arheolog i lingvista.
Š uredi
- Janko Šafarik, srpski lekar, numizmatičar, muzeolog i bibliotekar.[31]
- Šen Ko, kineski naučnik i državnik Song dinastije (960—1279). Izvrsnost je pokazao na mnogim naučnim poljima i državništvu. Bio je matematičar, astronom, meteorolog, geolog, zoolog, botaničar, farmakolog, agronom, arheolog, etnograf, kartograf, enciklopedista, general, diplomata, hidrauličar, pronalazač, akademik, ministar finansija, državni inspektor, pesnik, i muzičar.
- Hajnrih Šliman, nemački arheolog koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. Otkrio je 1868. Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova „Ilijada“ i „Odiseja“, a iskopavao je u Mikeni, Orhomenu i Itaci.
- Filip-Šarl Šmerling, belgijski lekar i praistoričar, koji je poznat po otkriću fosilnih ostataka neandertalskog čoveka. Prvi je otkrio lobanju bića koje je pripadalo neandertalcu, u dolini Enže, u Valoniji, u Belgiji, 1829. godine. Ovo je prvo otrkiće ostataka neandertalaca, pre zvaničnog u dolini reke Neander 1856. godine.[32]
Reference uredi
- ^ Arheološki leksikon, 66
- ^ Dragana Antonović - podaci za bazu stručnih žena Srbije, portal „Ženska vlada“
- ^ Marko Aleksić (biografija), IK „Laguna“, 2015.
- ^ Marko Aleksić – bio-bibliografija, Srednjovekovni mačevi u jugoistočnoj Evropi • Mediaeval Swords from Southeastern Europe, сајт, 2008.
- ^ Basler, Đuro, Proleksis enciklopedija, Приступљено [17. 9. 2015]
- ^ „Borchardt, Ludwig”. Digitale Bibliothek - Münchener Digitalisierungszentrum. Приступљено 30. 5. 2012.
- ^ Biography: Roger Joseph Boscovich, S.J. Архивирано на сајту Wayback Machine (27. novembar 2010), Fairchild University website. 2. 2011.[mrtva veza]
- ^ „Arheološki institut Beograd”. Arhivirano iz originala 07. 02. 2017. g. Pristupljeno 06. 02. 2017.
- ^ academia.edu/aleksandarbulatovic
- ^ Oakes & Gahlin 2002, str. 16–34.
- ^ „Doktori nauka cincarskog porekla“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. mart 2014), Srpsko-cincarsko društvo „Lunjina“, Beograd
- ^ Muzejski dokumentacijski centar Hrvatske
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 13. 8. 2004. g. Pristupljeno 5. 2. 2017.
- ^ „Snežana Marinković - biografija sa bibliografijom“, Projekat Rastko, 22. 1. 2015.
- ^ Narodni muzej u Zrenjaninu: Arheološko odeljenje Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. septembar 2015), zvanični sajt
- ^ The New Encyclopedia Britannica, 15th edition, Mortillet, (Louis-Laurent-Marie) Gabriel de (1821—1898).
- ^ Liège: des fouilles archéologiques à la hussarde?
- ^ "Marcel Otte - Préhistorien, paléoanthropologue", Hominidés.com (jezik: francuski)
- ^ Pecikoza, Vladimir. „Tri decenije ozbiljnog rada”. almanah.petnica.rs. IS Petnica. Pristupljeno 23. 3. 2016.
- ^ Subašić B.„Otkriće: Pronađena metropola iz doba Nemanjića“, Večernje novosti, 1. decembar 2013.
- ^ Otkriven nepoznati rudnički manastir („Politika“, 5. septembar 2014)
- ^ Strana nastavnika na Filozofskom fakultetu
- ^ O Pavlu Solariću sa sajta izdavačke kuće Alma, Pristupljeno 16. aprila 2011.
- ^ Sladić, Miodrag. „Dr Svetozar Stanković Nani (1948—1996)“ (in memoriam), Projekat Rastko, 1997.
- ^ „Dr Sofija Stefanović”. Pristupljeno 29. 9. 2017.
- ^ „Biografija na zvaničnom sajtu Srpskog bibliofilskog društva”. Arhivirano iz originala 07. 02. 2017. g. Pristupljeno 07. 02. 2017.
- ^ „Istorijski institut, Beograd: Igor Stojić”. Arhivirano iz originala 08. 02. 2017. g. Pristupljeno 07. 02. 2017.
- ^ Dr Gordana Tomović: Bibliografija, „Projekat Rastko“, 2007.
- ^ Biobibliografija, Muzej Vojvodine, Novi Sad
- ^ Voyage en Perse, Itinéraire, I.
- ^ Prof. dr. Vojislav Maksimović: Janko Šafarik, Srpsko Sarajevo, Filozofski fakultet
- ^ L. Henderickx, Philippe-Charles Schmerling (1790—1836) reveals the antiquity of man thanks to antediluvian deposits of the Liège caves,Acta Psychiatr Belg. 1994;94(4—6):183-212. sa [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. februar 2017)-