Spomenici Narodnooslobodilačke borbe

списак на Викимедији

Spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije od 1941. do 1945. godine postavljani su širom Jugoslavije u vidu figuralno-umetničkih dela, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i dr. Prema nepotpunim podacima u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji podignuto je oko 15.000 spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkom ratu (od toga 6.000 otpada na područje Hrvatske, 1.000 na Sloveniju itd.).[1] Mnogi ovi spomenici srušeni su ili oštećeni tokom raspada SFRJ devedesetih godina.

SPOMENICI NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE NARODA JUGOSLAVIJE 1941 - 1945
Spomenik „Bombaš“ u Gradskom parku u Zemunu, rad vajara Vanje Radauša Spomenik „Palim borcima“ u selu Damalju, kod Vrbovskog, rad vajara Zvonka Cara
Spomenik „Streljanim đacima“ u Kragujevcu, rad vajara Miodraga Živkovića
Spomenik „Žrtvama racije“ u Novom Sadu, rad vajara Jovana Soldatovića Spomenik „Kameni cvet“ u memorijalnom centru „Jasenovac“ u Jasenovcu, rad vajara Bogdana Bogdanovića
Deo spomenika „Sloboda“ na Iriškom vencu, rad vajara Sretena Stojanovića
Spomenik „Palima u Narodnooslobodilačkoj borbi“ u Viškovu Spomenik „Narodnooslobodilačkoj borbi“, na tvrđavi Kale u Skoplju
Spomenik „Oslobodiocima Skoplja“ u Skoplju, rad vajra Ivana Mirkovića
Spomenik „Revolucije“, rad vajara Sretena Stojanovića i Koste Zordumisa
Spomenik „Kosmajskom NOP odredu“, rad vajara Vojina Stojića
Spomen-park „Revolucije“ kod Leskovca, rad arhitekte Bogdana Bogdanovića
Spomenik „Palim borcima NOB-a“ kod sela Belčišta, rad vajara Jordana Grabuloskog
Spomenik „Palim borcima Ciglenice“ u Zagrebu, rad vajara Tomislava Ostoje
Spomen-park borbe i pobede u Čačku, rad arhitekte Bogdana Bogdanovića
Spomenik Sisačkom partizanskom odred u šumi Brezovici kod Siska, rad vajara Želimira Janeša
Spomenik „Palim borcima“ u Strugi, rad vajara Vojislava Vasiljevića
Spomenik „Streljanje talaca“ u Zagrebu, rad vajara Frane Kršinića
Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma kod Plovanije, rad vajara Vjekoslava Rukljača
Spomenik „Slobodi“ kod Đevđelije, rad vajara Jordana Grabuloskog
Spomen-kosturnica u Velesu, rad arhitekte Save Subotina
Spomenik „Palim borcima“ u Crikvenici, rad vajara Zvonka Cara
Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“ u Rovinju, rad vajara Ivana Sabolića
Spomenik „Rudarima palim u NOB-u“ iznad Kosovske Mitrovice, rad arhitekte Bogdana Bogdanovića
Centralni spomenik žrtvama fašizma u spomen-parku Jajinci, rad vajara Vojina Stojića
Spomenik „Ustanku naroda Hrvatske 1941“ u Srbu, rad vajara Vanje Radauša
Spomenik „Revoluciji“ u Podgariću, rad vajara Dušana Džamonje
Spomenik „Hrabrima“ kod Ostre, rad Miodraga Živkovića
Spomenik „Zvezda“ u spomen-parku „Čačalica“ kod Požarevca, rad arhitekte Branislava Stojanovića i vajara S. Mišića
Mauzolej u spomen-parku Kampor na ostrvu Rabu, rad arhitekte Edvarda Ravnikara i vajara Vladimir Lakoviča

Istorijat uredi

Tokom prve dencenije nakon Drugog svetskog rata, mnogi spomenici posvećeni poginulim partizanima i žrtvama fašizma izrađeni su u tradicionalnom realsocijalističkom stilu, po uzoru na spomenike u Sovjetskom Savezu. Nakon Rezolucije Informbiroa 1948. i razlaza Tita sa Staljinom, na svim poljima se radilo da se Jugoslavija razlikuje od Sovjetskog Saveza pa tako i u izgradnji spomenika i spomen-obeležja posvećenih Drugom svetskom ratu. Kao rezultat te nove politike, brojni spomenici posvećeni Narodnooslobodilčačkoj borbi i žrtvama fašizma dizajnirani u stilu apstraktnog ekspresionizma, geometrijske apstrakcije i minimalizma.[2]

Tokom građanskog rata na području bivše Jugoslavije, uništeni su ili izmešteni mnogi spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi. Na području Hrvatske uništeno je preko 3.000 spomen-obeležja[3] (od čega 740 otpada na spomenike, ostalo su biste i spomen-ploče), a među njima se ističu: Spomenik „Pobede naroda Slavonije“ u selu Kamenska, rad vajara Vojina Bakića, srušen 1992. godine; spomenik narodnom heroju Stevanu Filipoviću u Opuzenu, rad Mira Vuča, srušen 1991. godine; spomenik „Tuđe nećemo - svoje ne damo“ na Visu, rad Antuna Augustinčića iz 1964, uklonjen 1994. godine; Spomenik narodnom heroju Nikoli Miljanoviću Karauli u Podravskoj Slatini, srušen 1991. godine i dr. Na području Bosne i Hercegovine srušeni su spomenici: „Palim borcima“ u Livnu, rad Antuna Augustinčića iz 1952, srušen 1992. godine; „Palim borcima“ na Makljenu, kod Prozora, rad Boška Kućanskog iz 1978. godine, srušen 2000. godine; kao i spomenici u Drvaru, Bosanskom Petrovcu i Bosanskom Grahovu.

Dosad je u Hrvatskoj vlada finansirala obnavljanje samo Titove biste u Kumrovcu, spomenika „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru i spomenik ustanku u Srbu. Lokalne vlasti obnovile su dosad oko 300 spomenika manje umetničke vrednosti. Avgusta 2011. godine, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske pokrenuo je „Apel za obnovu sedam kapitalnih spomenika NOB-u“. Inicijativni odbor apela predvodi bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić. Apel je dosada potpisalo oko 150 osoba iz kulturnog i političkog života Hrvatske.[4]

Spisak autora značajnijih spomenika uredi


 
Spomenik borcima Revolucije poznat i kao spomenik Stevi Filipoviću na brdu Vidraku, kod Valjeva. Podignut 28. oktobra 1969. godine, rad vajara Vojina Bakića.

Galerija uredi

Bosna i Hercegovina uredi

Severna Makedonija uredi

Slovenija uredi

Srbija uredi

Hrvatska uredi

Crna Gora uredi

Izvan granica nekadašnje Jugoslavije uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Partizanski spomeniki niso pozabljeni Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. februar 2014), pristupljeno 2. 2. 2014.
  2. ^ „Spomeniks: Why Do They Have Such Unusual Shapes?”. Pristupljeno 2. 8. 2019. 
  3. ^ „Služen parastos za stradale u ustaškom logoru Jadovno”. Radio-televizija Republike Srpske. 27. 4. 2012. Pristupljeno 28. 4. 2012. 
  4. ^ Glas-slavonije. hr, pristupljeno 15.10. 2011.
  5. ^ Mdc.hr: Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2014) Popis izvedenih spomenika Antuna Augustinčića

Literatura uredi

  • Miloš Bajić, ur. Spomenici revoluciji: Jugoslavija. „SUBNOR Jugoslavije“ Beograd, „Svjetlost“ Sarajevo 1968. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga sedma). Beograd 1974. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga deveta). Beograd 1975. godina.
  • Milenko Patković, Dušan Plećaš. Vodič uz kartu. Izbor spomen-obilježja Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije. „Glas Slavonije“, Osijek 1975. godina.
  • Drago Zdunić, ur. Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.

Spoljašnje veze uredi