1848
година
1848. je bila prestupna godina.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1848 na Vikimedijinoj ostavi. |
Događaji uredi
Januar uredi
- 1. januar — Vladimir Jakšić, profesor beogradskog Liceja, započeo prva instrumentalna meteorološka merenja i osmatranja u Beogradu i Srbiji, koja su neprekidno trajala pune 52 godine, sve do Jakšićeve smrti u 1899. godini (1848—1899)
- 12. januar — U Palermu je počeo ustanak protiv burbonskog Kraljevstva Dve Sicilije.
- 24. januar — Džejms V. Maršal je pronašao zlato u Saters Milu u Kolomi, što je dovelo do Kalifornijske zlatne groznice.
Februar uredi
- 21. februar — Karl Marks i Fridrih Engels su objavili Komunistički manifest.
Mart uredi
- 13. mart — Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku.
- 15. mart — Uličnim protestima u Budimpešti počela je Mađarska revolucija.
- 22. mart — Pobunjena Venecija je proglasila nezavisnost od Austrije i na kratko obnovilo Mletačku republiku.
April uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Maj uredi
- 13. maj — U Sremskim Karlovcima počelo zasedanje Majske skupštine na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu.
Jun uredi
- 2. jun — U Pragu je počelo zasedanje Prvog sveslovenskog kongresa.
- 11. jun — Anglofoni naseljenici u Sonomi su počeli pobunu protiv Meksika i proglasili Republiku Kaliforniju.
- 23. jun — Počeo je Junski ustanak pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja narodnih radionica.
- 29. jun — Petrovska skupština u Kragujevcu (1848)
Jul uredi
Avgust uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Septembar uredi
- 12. septembar — Švajcarska je usvojila nov Ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.
Oktobar uredi
- 31. oktobar — Carske čete pod vođstvom feldmaršala Alfreda Vindišgreca zauzele su Beč, čime je ugušen osmomesečni Bečki ustanak tokom kojeg je bila uspostavljena revolucionarna vlada.
- 31. oktobar — Meksički car Agustin de Iturbide je raspustio Meksički kongres i zamenio ga vojnom huntom.
Novembar uredi
- 7. novembar — Na predsedničkim izborima u SAD, Zakari Tejlor je izabran za predsednika, pobedivši kandidata Demokratske stranke, Luisa Kesa.
Decembar uredi
- 2. decembar — Austrijski car Ferdinand I abdicirao u korist svog sinovca Franca Jozefa I.
Rođenja uredi
Januar uredi
- 6. januar — Hristo Botev, bugarski revolucionar
- 27. januar — Hejhačiro Togo, japanski admiral
Februar uredi
- 16. februar — Oktav Mirbo, francuski novinar, književni kritičar i dramski pisac. (†1917).
Mart uredi
- 19. mart — Vajat Erp, američki revolveraš
- 24. mart — Jovan Atanacković, srpski general
April uredi
- 27. april — Oto I Bavarski, bavarski kralj.
Maj uredi
- 25. maj — Helmut fon Moltke Mlađi, nemački general, načelnik nemačkog generalštaba
Septembar uredi
- 1. septembar — August Forel, švajcarski lekar. (†1931)
Smrti uredi
Januar uredi
- 9. januar — Karolina Heršel, britanski astronom. (*1750).
Februar uredi
- 23. februar — Džon Kvinsi Adams, američki predsednik
Septembar uredi
- 24. septembar — Branvel Bronte, engleski književnik. (* 1817)
Decembar uredi
- 26. decembar — Džordž Stivenson, engleski pronalazač